Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Srpski aduti za EU
  • 26.07.2017. 14:15

Fruškogorski lipov med - više od 60% polena lipe

Prema elaboratu, Fruškogorski lipov med ima više od 60% polena lipe. Po tome je jedinstven u svetu. Za tim medom postoji stalna tražnja iz EU. Na sajmu u Torinu teglica od 250 grama meda prodavana je za 6 €.

Foto: Đorđe Simović, Miodrag Čupić
  • 6.681
  • 264
  • 0

Društvo pčelara "Jovan Živanović" iz Novog Sada broji više od 400 članova. Od njih tek 20-25 svake godine ulazi u proizvodnju sertifikovanog Fruškogorskog lipovog meda. Razlog je, za sad, nesiguran plasman ovog meda, koji svakako ima daleko veći kvalitet, ali i veću cenu od ostalih medova na tržištu.

Godišnje se proizvede oko 15 tona Fruškogorskog lipovog meda, ali ima i godina sa daleko manjom proizvodnjom, kao što je ova 2017.

Jedini monofloralni med u Srbiji

Na direktno pitanje zašto smatra da je Fruškogorski lipov med srpski prehrambeni adut za tržište Evropske unije, zamenik predsednika Društva Miodrag Čupić kaže da je to pre svega zbog izuzetno visokog udela lipovog polena.

"Fruškogorski lipov med je jedini monofloralni med u Srbiji. On ima veoma visok procenat lipovog polena. Po elaboratu ima više od 60% polena lipe. Pojedini proizvođači su ostvarivali i do 90%. Med se u Evropi sve više troši, a Srbija iz godine u godinu ga sve više izvozi".

Oznaka geoporekla unapredila tržišnu poziciju meda

Dobijanja oznake geografskog porekla usledilo je nakon završene dve faze. Prva faza je pisanje elaborata, odnosno utvrđivanje karakteristika samog proizvoda i uslova proizvodnje tog proizvoda. Drugim rečima, Zavodu za intelektualnu svojinu morate da dokažete po čemu se taj proizvod razlikuje od ostalih proizvoda iste vrste.

"Tu postoje dve vrste zaštite: ime porekla, koji predviđa da se sav proces proizvodnje od postavljanja košnica do pakovanja obavlja na teritoriji Fruške gore i geografska oznaka koja predviđa da vi samu proizvodnju možete da obaviti na teritoriji propisanoj elaboratom, a da pakovanje možete uraditi van te teritorije. To je uslov da bi vi krenuli u proizvodnju tog proizvoda. Druga faza je - sertifikacija. Vi morate da je radite da bi se taj proizvod pojavio na tržištu. Kontrolu proizvodnje rade sertifikacione kuće, koje određuje Ministarstvo poljoprivrede. Te kuće rade kontrolu celokupnog procesa proizvodnje, i na taj način pojedini proizvođač dobije sertifikat za utvrđenu količinu proizvedenog meda. I taj med može da prodaje tri naredne godine", kaže Čupić.

Godišnje se proizvede oko 15 tona Fruškogorskog lipovog meda

Evropski potrošač traži kvalitet

Miodrag Čupić kaže da su iskustva sa sajmova u Evropskoj uniji (Študgard, Torino), na kojima su izlagali, ukazala na jedno - evropski potrošač traži dokaz kvaliteta i ne postavlja pitanje cene. Tako se teglica od 250 grama na sajmu u Torinu prodavala za 6 €. Drugim rečima, za kilogram su dobijali 24 evra.

Kilogram sertifikovanog Fruškogorskog lipovog meda sa oznakom geoporekla na domaćem tržištu se prodaje za 1.200 dinara. Taj med uglavnom kupuju imućniji potrošači iz srednje i više klase.

Za Fruškogorskim lipovim medom postoji tražnja

Čupić kaže da bar jednom mesečno od trgovaca iz Evropske unije dobijaju upit za kupovinu Fruškogorskog lipovog meda. Sagovornik dodaje da prepreke administrativne prirode uglavnom dolaze s naše strane.

Prvo, količina meda nije velika. Drugo, Fruškogorski lipov med se mora spakovati na Fruškoj gori, međutim, tamo nema objekata za pakovanje tog meda. Zakonodavac je predvideo da izvoznici medom moraju imati objekte velikih kapaciteta, dok u EU sam pčelar može da zapakuje med na svom objektu i plasira ga u druge zemlje. Miodrag Čupić kaže da u aranžmanu sa trgovcima postoje objektivni i subjektivni problemi:

"Nama je propao izvoz za Slovačku Fruškogorskog lipovog meda, zato što ni jedan trgovac nije želeo da spakuje taj med pravdajući to malom količinom. A realnost je sledeća: ove godine oni lipov med iz konvencijalne proizvodnje kupuju za 2 €, a mi smo izvezli za Englesku po 4,2 €. Njima je interes da med kupe što jeftinije. Objektivni problemi su veliki kapaciteti tih pakera koji nama ne odgovaraju".

Hajdučija na Fruškoj gori

Činjenica je da na Fruškoj Gori ima problema sa smeštajem pčelara. Čupić kaže da se na njegovoj registrovanoj lokaciji pojavio pčelar sa košnicama na udaljenosti od 10 metara. To može da dovede do grabeži.

Sa druge strane, lipova šuma se sve intenzivnije seče, pošto je lipa proglašena za invazivnu vrstu. Po njemi za to nema opravdanje, pošto je koncentracije lipe na Fruškoj gori 30%, što je najveća koncentracija lipe u Evropi. A proizvodnja pojedinih godina je bila do 150 tona, što čini izvrstan potencijal za izvoz.

Inače, u Srbiji varira ukupna godišnja proizvodnja lipovog meda. Prema podacima Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), 2012. smo proizveli 480 tona, 2013. 342 tone, 2014. 101 tonu, 2015. 250 tona i 2016. 143 tone.

Miodrag Čupić i Đorđe Mrkić

Mrkić: Iskustvo iz Štutgarta ohrabruje

Kompletna porodica predsednika Društva pčelara ''Jovan Živanović'' Đorđa Mrkića se bavi pčelarstvom. Isključivo pčelarstvom. Ne treba naglašavati da je i on jedan od pčelara koji proizvode Fruškogorski lipov med. Trenutno poseduje oko 800 društava, a planira da zazimi do 1.100 društava. To je neophodno za porodicu sa petoro dece.

"Verujem da je veliki potencijal zaštita geoporekla za Fruškogorski lipov med. Po svim analizama, to je jedinstven med u svetu. Sa druge strane, sama sertifikacija komplikuje i poskupljuje našu proizvodnju. Na primer, mi moramo da završimo vrcanje i sve procedure na Fruškoj gori. Dakle, moramo sačekati da taj med sazri, to nam onemogućava da čim lipa malo zastane pređemo na suncokretovu pašu koja bi mogla da nam da određene prihode. Sve to utiče na produktivnost našeg pčelarenja", objašnjava Mrkić.

Dodaje da bez obzira na teško ekonomsko stanje naš narod nema naviku da konzumira med, pa samim tim ni pčelari nemaju veliki promet meda. Međutim, kako kaže, na sajmu u Štutgartu Fruškogorski lipov med je bio među najskupljim, a opet se odlično prodavao.

Razlika između Fruškogorskog lipovog i Homoljskog meda

Uz različit sastav, Fruškogorski lipov med i homoljski med razlikuju se i u - sertifikaciji. Naime, pčelari iz Homolja su prvi napisali elaborat, odnosno zaštitili ime porekla - Homoljski med. Oni su to registrovali po Lisabonskom sporazumu i u Evropskoj uniji. Na žalost, Homoljci nikada nisu radili sertifikaciju sopstvenog proizvoda. U Srbiji ima više od 60 elaborata napisanih kada je geografska oznaka u pitanju, ali se samo za pet ili šest proizvoda radi sertifikacija. Oni imaju markicu koju mogu da stave na svoj proizvod čime dokazuju proizvedenu količinu i sam kvalitet.

Foto: Đorđe Simović, Miodrag Čupić

"ZPP i Srpski aduti, (R)Evolucija poljoprivrede" projekat sufinansiran iz budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Foto prilog


Tagovi

Fruškogorski Lipov Med Đorđe Mrkić Miodrag Čupić


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.