Inicijativa SPOS-a za zasađivanje medonosnog drveća

Nakon 10 godina od prve inicijative, Savez pčelarskih organizacije Srbije (SPOS) ponovo je pokrenuo temu zasađivanja medonosnog drveća. Iako su pre jednu deceniju imali razumevanje nadležnih, nije bilo dovoljno novca, pa projekat nije uspeo. Zbog toga su odlučili da ponovo pokrenu inicijativu za pošumljavanje "u saradnji sa nadležnim stručnim organima Srbije, koji bi odredili vrste drveća koje bi se zasađivalo, shodno kvalitetu zemljišta koje će se pošumljavati na određenim lokacijama", stoji na njihovom zvaničnom sajtu.

Brojni razlozi za zasađivanje medonosnog drveća

Navode brojne razloge: sve veći nedostatak pčelinje livadske paše, klimatske promene i veće oscilacije dnevno - noćnih temperatura, sve veće podbacivanje bagremove paše, bespašni periodi tokom leta.

"Posledice su nam jasne - slabljenje i gubitak velikog broja pčelinjih društava, kao i odustajanje od bavljenja pčelarstvom velikog broja početnika, što ne bismo smeli dozvoliti, zbog podmlađivanja pčelara, ali i zbog svih mladih ljudi i budućnosti zdravog života na našim prostorima", navode u SPOS-u.

Dodaju da se posebna važnost ovog problema ogleda u smanjenju konkurentnosti Srbije i ukupne pčelarske proizvodnje po kvalitetu i kvantitetu u nastupu na domaćem i stranom tržištu. 

Poziv da se dostave podaci i da se krene sa zasađivanjem

SPOS je pozvao sva društva i udruženja pčelara da najkasnije do 1. septembra 2018. godine dostave realnu i preciznu potrebu za pošumljavanjem konkretnih prostora medonosnim drvećem, koje treba izraziti u hektarima, što približnije. "Može se raditi o privatnim i državnim parcelama, što treba navesti, te ćemo konkretne predloge preneti nadležnom Ministarstvu", navode.

Pozvali su pčelare pojedinci da od jeseni počnu samostalno da sade najmanje 10 medonosnih stabala godišnje, bagrema ili nekog drugog medonosnog drveća, kao što su: pitomi kesten, sofora, evodija, lipa, kelreuterija.