Pretraživanje tekstova
Da li je vreme za drugačiji način pčelarenja? Cedar i Sjuart Anderson više ne trebaju vrcaljku. Uz pomoć novog izuma, samo se okrene slavina iz koje poteče čisti med, a pčele se ne uzrujavaju.
Košnice sa slavinom iz kojih se cedi sirovi, potpuno čisti med! Genijalni je to izum oca i sina, Stjuarta i Cedar Andersona iz Australije na kojem su radili proteklih desetak godina. Celo to vreme vodili su se idejom kako stvoriti košnicu iz koje će se vaditi med, a da se ona ne otvara i ne ometa pčele.
Dok se klasične košnice moraju rastvoriti, a pčele se dime kako bi se smirile, med potom struže i vrca sa okvira, a potom se očišćeni okviri vraćaju u košnicu koja se zatvara, na Flov Hive se samo odvrne slavina iz koje poteče čisti med.
Flov Hive, kako su nazvali svoju košnicu, zadovoljava i pčelara i pčele. Dok pčelarima omogućava izvlačenje meda, nadgledanje zajednice i uzimanje meda po okvirima, pčele više nisu pod stresom što gube produkt svog napornog rada.
Ovom australijskom dvojicu ideja je nedavno sinula. Zaključili su kako je najbolje rešenje u redizajnu saća koje bi trebalo biti pokretno kako bi se lakše moglo izvaditi. Dodali su potom male plastične ventile na koje se mogu lako dodati čiste plastične cevi, uz pomoć kojih med ističe iz košnice. Pčele za to vreme ostaju u košnici i obavljaju svoje svakodnevne poslove.
"Kada se saće napuni, okrene se posebno spremljen ključ koji pokreće mehanizam sa kojim se saće odvaja, dozvoljavajući da se med uz pomoć gravitacije sliva na dno okvira, gde je postavljen posebno pripremljen ventil na koji se dodaje sterilna cev ispod koje se stavi čista teglica, a potom čekate da se u nju slije sirovi, potpuno čisti med", tako, između ostaloga, opisuje svoj projekat australijski dvojac.
Samo uz jedan pokret ključa, saće se nakon izvlačenja meda vraća na svoje mesto, a pčele ponovo mogu puniti košnice sa medom. Košnica bi trebala zaživeti kada Andersonovi skupe dovoljno novca za masovnu proizvodnju kako bi cena bila prihvatljiva, u proizvodnji se koristili vrhunski materijali, kako bi košnica mogla potrajati godinama bez ikakvih popravki ili izmena.
Foto: honeyflow.com
Tagovi
Košnice sa slavinom Stjuart i Cedar Anderson Pčelari Australija Saće Masovna proizvodnja Med Vrcanje meda
Autorka
Više [+]
Pre nego što je upisala studije prava, Ivana je počela da se bavi novinarstvom, pa je u ovom poslu i ostala. Pisala je za nekoliko dnevnih listova, a ima iskustva i sa televizijskim novinarstvom. Kada ne piše, vozi bicikl ili skija.:)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.