Mada je ranije bilo godina kada je prinos meda kod kikindskih pčelara iznosio preko 30 kilograma po košnici, ova godina nije bila dobra za pčelarstvo. Prema prvim procentima prosečan prinos će biti oko 10-ak kg po košnici, a razlog za to su kako tvrde pčelari nepovoljne vremenske prilike, ali i česta trovanja pčela.
Obilne padavine su ove godine pogodovale mnogim poljoprivrednim kulturama, ali oni kojima česte kiše za ovo doba godine prave velike probleme su pčelari. Kako prenosi RTV, u celoj Vojvodini, pa tako i u Kikindi je paša je prošla loše, odnosno sezona nije dobra, a to potvrđuje i pčelar sa višedecenijskim iskustvom Mile Keča. On je dodao da je situacija drastično loša jer se pčelarski problemi nastavljaju od sušnog proleća jer u momentu kada su kulture trebale da se poseju vladala je suša, a sve se to odrazilo na prinose. Prema njegovim rečima, kasnije su udarile silne kiše, pa je došlo do "ispiranja" netara i polena sa biljaka.
Keča napominje da se pčelarski problemi nastavljaju i dalje. Prinosi još nisu znanični i sumirani, ali prema podacima i izjavama pčelara sa terena, u kikindskoj opštini će prinos meda biti drastično smanjen. On kaže da bi pčelari bili zadovoljni kada bi prinos meda bio 10 kilograma po košnici, iako je bilo godina kada je prinos po košnici iznosio 30 kilograma.
Osim ovoga, pčelare u Kikindi, ali i u drugim mestima u Pokrajini, godinama muči još jedan problem, a to je uginuće pčela zbog pre svega prskanja i to onog nedozvoljenog. Mile Keča naglašava da je trovanje i prskanje zaista veliki problem s kojim se suočavaju pčelari. Pojedine njegove kolege, sporadično, imaju drastične gubitke zbog trovanja pčela, iako je kako tvrdi Zakon strogo zabranio da se nijedna biljka ne prska u cvetu. Međutim, prema Kečinim rečima, inspekcijske službe ne rade svoj posao kako treba, pa je trovanje pčela jedan problem koje je na terenu jako veliki.
Ovaj pčelar upozorava na to da ako se ovim tempom biljke budu prskale i pčele trovale, za desetak godina, te biljke neće imati ko da oprašuje i nećemo imati ono što svi želimo, a to je zdrava hrana. Ipak, zaključuje Mile Keča, koji preko 30 godina živi i radi sa pčelama, oni i ostali pčelari se neće predati tako lako nego će nastojati u svim sferama društva, pa i preko medija, da iznesu svoje probleme i stavove i da što manje bude štete u pčelinjacima u smislu trovanja i sve ostaloga što prati tu granu poljoprivrede.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske delatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Izvori
Tagovi
Autor