Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja meda
  • 28.12.2018. 12:30

Nekoliko hiljada evra godišnje minimum za ulaganje u pčelarenje

"Ko planira ozbiljno da se bavi pčelarstvom, mora da ima na umu da su investicije svake godine prilično velike. Naravno, sve zavisi sa kojim brojem košnica pčelarite i šta planirate", kaže Mile Mučalov.

Foto: Pixabay / yo7lxm
  • 3.194
  • 195
  • 1

Porodica Mučalov iz Radičevića u pčelarstvu je proslavila punoletstvo. Pre jedne decenije, kada su stekli dovoljan broj košnica, odlučili su da im to bude porodični posao i nisu se pokajali, objašnjava Mile Mučalov, koji je inače osam godina na čelu Udruženja pčelara "Tisa" iz Bečeja:

"Pčelarstvom sam počeo da se bavim iz radoznalosti. Krenuo sam sa jednom košnicom, sledeće godine sam imao već tri, one tamo pet, naredne deset. Tako sam počeo. Malo po malo, sve dok nisam uplivao u profesionalne vode ovog zanata".

Osim kvaliteta, potreban je i kvantitet

Naš sagovornik danas raspolaže sa 151 košnicom. Godišnje proizvodi oko šest tona meda i sve uspeva da proda. Selidbom na različite pašnjake njegove pčele proizvode od četiri do šest vrsta medova, u zavisnosti od godine. U ponudi ima,  između ostalog, livadski, šumski, bagremov, suncokretov med, med od uljane repice. Ipak ove godine je, kaže Mile, zbog čestih kiša i nepogodnih vremenskih uslova, prinos manji za oko 30 odsto nego lane: 

"Ne može se reći da je ova godina bila dobra za pčelarstvo. Kiše su pratile sve paše do avgusta. Istina je da su sve paše rano stizale, ali su se i veoma brzo završavale. Zato se i pčelarska godina završila relativno brzo u odnosu na prošle. Prinosi su značajno smanjeni, ali idemo na to da povećamo broj pčelinjih zajednica, kako bismo i u lošim godinama mogli da steknemo određene količine meda, koje bi nam omogućile opstanak u ovom poslu".

Falsifikata na tržištu ima mnogo

Problem su, dodaje on, i falsifikati na tržištu kojih ima mnogo, a koji zbog nižih cena ugrožavaju pčelare koji proizvode čist i prirodan med.

"Osim bolesti pčela, pčelari se bore sa trovanjem, krađom pčela i falsifikatima. Uz pomoć Saveza pčelarskih organizacija Srbije i države, koja po malo počinje da u pčelarstvu vidi jedan ozbiljan posao, započeta je kontrola trgovinskih lanaca, kako bi se sa rafova uklonili falsifikovani proizvodi. Osim toga, Savez na čelu sa Rodoljubom Živadinovićem, počeo je izgradnju pogona za otkup meda u Rači. Nadamo se da će sledeće godine u ovo vreme pogon uveliko raditi. Nadamo se da ćemo imati korist od toga, prvenstveno u pogledu bolje otkupne cene na veliko i plasmana pravog meda po marketima", kaže naš sagovornik.

Mile
Mučalovi godišnje proizvode oko šest tona meda 

Trenutno je otkupna cena na nivou prethodnih godina - oko četiri evra za bagremov med i oko tri evra za livadski med. Sa ovim pčelari uopšte nisu zadovoljni, jer se time falsifikatori obilato služe. Naš sagovornik kaže da se jedino analizom može utvrditi da li je med pravi ili identičan ili nije. Jedno je sigurno -  pravi med mora da se kristališe, pre ili kasnije.

"Moja porodica godinama unazad proizvodi med i pčelinje proizvode za poznatog kupca. Osim toga, dosta prodajemo i na malo. Najbolje bi bilo kada bismo sve mogli prodavati na malo, ali moramo poraditi na tome da povećamo svest potrošača da umesto u marketima med kupuju od pčelara iz njihovog kraja, od ljudi za koje sigurno znaju da drže pčele. Takođe, primetili smo da se i na različitim turističkim mestima svašta prodaje. Da budemo iskreni, pčelari najmanje falsifikuju", ističe Mučalov.

Pčelarstvo krenulo uzlaznom putanjom

U zavisnosti od vrste meda, cene se kreću od 500 do 1.000 dinara po kilogramu. U poslednjih desetak godina pčelarstvo je krenulo uzlaznom putanjom, kaže sagovornik i dodaje da je ta poljoprivredna grana počela da se unapređuje, jer se na republičkom i pokrajinskom nivou za tu vrstu proizvodnje izdvaja značajniji novac.

"Država je prepoznala pčelarstvo kao ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju. Subvencije iznose 720 dinara za svaku obeleženu košnicu. Osim toga, subvencioniše se i oprema za pčelarstvo. Zahvaljujući sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu naše udruženje bolje i lakše funkcioniše. Ove godine smo dobili novac za edukacije i predavanja, a to je od vitalnog značaja za razvoj pčelarstva u našem kraju", kazao je Mučalov. 

Ništa ne ostavljaju za sutra

U sezoni, pčelari ne znaju za radno vreme. Zato svaka pomoć dobro dođe. Pored starijih ukućana, petogodišnja Gordana Mučalov pomaže ocu u završnim fazama proizvodnje. Med porodice Mučalov omiljen je, kako među domaćinstvima u Bečeju, tako i među mnogim porodicama u Srbiji, koje su za med iz Radičevića saznale zahvaljujući sajmovima širom naše zemlje.

"Nemamo radno vreme. Dok imamo posla, radimo. Ono što se mora uraditi taj dan, ne smemo ostaviti za sutra, jer u nekim poslovima to već može biti kasno. Od jeseni do proleća imamo malo više slobodnog vremena, ali ujedno se pripremamo za sledeću godinu", rekao je Mile.

Med
 Cene meda se kreću od 500 do 1.000 dinara po kilogramu

Ulaganja neophodna svake godine

Da je pčelarstvo sve popularnije među mladima, govori podatak da se iz godine u godinu povećava interesovanje za školu namenjenu pčelarima početnicima, kaže Mučalov i doda je da na sastancima udruženja ima sve manje "sedih" glava, što je dokaz da mladi pronalaze i prepoznaju draž ovog posla.

Onaj ko odluči da živi od ovog posla, kaže naš sagovornik, mora imati 150 košnica. S tim da se ljudi ne smeju oslanjati samo na proizvodnju meda, već i moraju proizvoditi polen i ostale pčelinje proizvode

"Ako se bavite pčelarstvom, ne možete a da svake godine ne investirate. Svake godine se ili pčelinjak širi, ili se rojevi prodaju - a sve to traži ulaganja. Potrebni su novi ramovi, a osim toga, seobe su veoma skupe. Zato ko planira ozbiljno da se bavi pčelarstvom mora da ima na umu da su investicije svake godine prilično velike. Naravno, sve zavisi sa kojim brojem košnica pčelarite i šta planirate. U svakom slučaju, bilo kakvo ulaganje ispod nekoliko hiljada evra nije moguće", zaključuje Mile Mučalov.

Foto: Mile Mučalov


Tagovi

Mile Mučalov Košnice Med Radičević Lažni med Ulaganje u košnice


Autorka

Zorana Ljubojev

Više [+]

Diplomirana novinarka. Sarađivala kao novinarka, dopisnica i reporterka za nekoliko različitih medija. Najviše voli teme o životu, radu i problemima, "običnog" čoveka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.