Zbog velike potražnje, pčelinji otrov proizvodi se i u susednoj BiH i jedan je od najkvalitetnijih u Evropi.
Pčelinji otrov je poznati narodni lek još od "starih civilizacija". Poslednjih godina u svietu, ali i kod nas, sve više se govori o njegovom značaju i lekovitosti. Izuzetno je cenjen i tražen, a kupci su farmaceutske i kozmetičke kompanije jer pomaže kako kod mnogih bolesti, tako i za proizvodnju anti age kozmetike.
Sve je veći interes i za njegovom proizvodnjom, jer mu cena na tržištu dostiže vrtoglavu cenu. Kilogram pčelinjeg otrova je oko 20.000 evra. Poslednjih godina, zbog velike potražnje, proizvodi se i u susednoj Bosni i Hercegovini i jedan je od najkvalitetnijih u Evropi.
Nikola Matić iz Dračeva kod Čapljine prvi je u BiH počeo sa ovom proizvodnjom. Upravo zbog toga se, kaže, pri pet godina i počeo baviti pčelarstvom. Danas ima 200 košnica, a planira i širenje društva. Trenutno zajedno s pčelarima iz BiH i susedne Hrvatske izvozi pčelinji otrov koji je, kako kaže, najkvalitetniji u Evropi.
"Najbitnija supstanca u otrovu je melitin. Pčelinji otrov u svetu inače u proseku ima negdje oko 50 odsto melitina, a naš ima 70 odsto. Upravo zato možemo parirati svim ostalim pčelarima i nemamo bojazni hoćemo li dalje prodavati otrov ili nećemo", kaže Matić.
Posla oko proizvodnje pčelinjeg otrova ima i zahtevan je, ali kako ističe naš domaćin, trud i rad se isplate. Za kompletnu ovogodišnju proizvodnju otkup je već dogovoren, po ceni od 40 hiljada maraka po kilogramu (oko 20.000 evra).
Pčelari u BiH sigurno u proizvodnji pčelinjeg otrova mogu da imaju koristi, kaže Nikola, i poziva ih, posebno mlade, da se uključe jer ima puno prostora za razvoj u ovoj oblasti.
"Sigurno će na ovaj način svi pčelari profitirati jer se trud isplati. Ukoliko se proizvodnji meda doda još nešto kao što su polen, propolis, matični mleč, matice i sada pčelinji otrov sigurno će imati finu zaradu i jako brzo će se isplatiti", dodaje Matić.
Pčelinji otrov ili apitoksin, zbog svojih izuzetnih lekovitih svojstava, pomaže kod različitih vrsta oboljenja, a neka istraživanja kažu čak i kod malignih. U kozmetičkoj industriji je vrlo popularan u preparatima za prevenciju starenja.
U Savezu udruženja pčelara "Kadulja", koji okuplja 17 udruženja iz cele BiH, upravo u proizvodnji pčelinjeg otrova vide veliku šansu. Ističu kako sama proizvodnja meda iziskuje puno truda, rada i ulaganja, a dobit je svake godine neizvesna.
"Troškovi su veliki, neuređena regulativa, ispaša različita, puno je problema u samom pčelarstvu, a ova novina je jedan od načina kako popuniti finansijske proračune i doći do dodatanih sredstava. Svaka čast Nikoli i svima onima koji se odlučuju na ovakve iskorake koji uz trud svima mogu da donesu koristi", kaže Slaven Cvitanović, predsednik Saveza "Kadulja"
Na stotinu košnica, može se skupiti i do pola kilograma pčelinjeg otrova godišnje, ukoliko se ozbiljno radi i prikuplja od početka aprila do kraja oktobra.
Foto prilog
Tagovi
Autorka