Stršljen je veliki neprijatelj pčela, najčešće ih napadaju kada se vraćaju sa paše, opterećene nektarom i cvetnim prahom, a često upadaju i u košnice.
Zbog čestih natpisa u medijama da su stršljeni u Srbiji zaštićena vrsta, časopis "Srpski pčelar" proverio je ovu informaciju. Navode da je ova informacija netačna i da on kod nas nije pod zaštitom, prenosi Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).
Redakcija časopisa obratila se Zavodu za zaštitu prirode Srbije, odakle su dobili odgovor da stršljen kao vrsta nije ugrožen i nije zaštićen u Srbiji, tako da nema nikakvih zakonskih prepreka da se suzbijaju ako se jave u prevelikom broju.
"U odgovoru su nas uputili i na Zakon o zaštiti prirode ((„Službeni glasnik RS“, br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 – ispravka, 14/2016, 95/2018 – drugi zakon i 71/2021) i Spisak zatićenih vrsta, koji se može naći u Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih vrsta i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva i videti da tu nema stršljena", prenosi SPOS.
Kako dalje navode, netačna informacija je problematična jer može da odvrati pčelare od postavljanja zamki, ako u svojim pčelinjacima primete njihovu najezdu.
"Poznato je da je stršljen veliki neprijatelj pčela, jer ih zbog svoje veličine sa lakoćom savladava. Naročito ih napadaju kada se vraćaju sa paše, opterećene nektarom i cvetnim prahom, a često upadaju i u košnice."
Navodi se i da svoje gnezdo hrane prvenstveno leševima pčela i mogu naneti veliku štetu u pčelinjaku.
"Zbog toga spada među najveće neprijatelje pčela. Njegov ubod je veoma opasan i za čoveka. Takođe, u medijima se povremeno mogu pronaći informacije da se u Srbiji pojavio veoma opasan azijski stršljen (Vespa velutina nigritorax), poznatiji kao žutonogi azijski stršljen, koji je prvi put uočen u Evropi 2004. godine", prenosi SPOS i dodaju da se tim povodom časopis "Srpski pčelar" obratio Zavodu za zaštitu prirode Vojvodine gde im je rečeno da se, prema njihovim informacijama, kod nas oni još nisu pojavili.
Izvori
Tagovi
Autorka
Makedonski pčelar Blagojče Najdovski: "Bez pčela nema ni hrane, a one gladuju"
Falsifikovanje meda moglo bi da postane krivično delo?
Pčelinji vosak: Koliko meda treba za njegovu proizvodnju?
Tajna privlačnosti napuštenog saća - zašto pčele vole stare prazne košnice?
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
