Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mladi pčelari
  • 16.07.2020. 14:00
  • Grad Beograd, Mladenovac

Stankovići se odlučili za stacionarno pčelarenje iz bezbednosnih razloga, ali zadovoljni su zaradom

Kažu da nema rentabilne proizvodnje meda bez selidbe košnica na pčelinje paše. Međutim, mladi pčelari, braća Stanković iz Mladenovca kažu da solidno zarađuju od svojih 400 košnica na stacionarnom pčelinjaku jer su se orijentisali na proizvodnju matica i rojeva, kao i ostalih vrsta pčelinjih proizvoda.

Foto: Miodrag Palić
  • 1.004
  • 51
  • 0

Da pčelarstvo u poslednje vreme sve više privlači i mlađe ljude, pokazuje primer Igora Stankovića iz Mladenovca. On se pripremao i školovao za saobraćajnog inženjera, a neplanirano postao uspešan profesionalni pčelar.

U pčele se zaljubio pre deceniju i po, kada se na jednom drvetu u njegovom dvorištu zakačio odbegli roj pčela. Na predlog i uz pomoć komšije, roj je skinut i stavljen u manji sanduk, a sutradan je premešten u pravu košnicu. Od tada do danas, putem razmnožavanja pčelinjih rojeva formirao je i smestio pčelinja društva u 400 košnica. U ovaj posao uključio je i roditelje penzionere, ali i mlađeg brata Ivana pa su njih dvojica sada pravi profesionalci jer se ne bave nekim drugim poslovima.

Rešili pitanje rojenja 

"U tri pčelinjaka locirana u Mladenovcu i obližnjem selu Kovačevcu, sada imamo više od 400 Dadan - Blat i Langstrot - Rut košnica. Za ove vrste smo se opredelil zato što su najpogodnije za rad pčelara početnika. DB košnica ima jednu glavnu prednost koja je veoma važna za zimovanje pčela. Ima dubok ram sa mnogo prostora za razvijanje legla i deponovanje polenovog praha i meda. Medne kape mogu biti visoke i do 15 centimetara, što omogućava uspešno prezimljavanje pa pčelari ne moraju dodatno da intervenišu", objašnjava Igor.

Čitava porodica uključena u pčelarenje

LR košnica se satoji od tri ista polunastavka, od kojih se dva koriste za plodište i međusobno im se menjaju mesta. Za sprečavanje rojenja preporučuje se između dva postavljena, umetanje trećeg nastavka sa satnim osnovama ili izgrađenim saćem. Iako je LR košnica pogodna za proizvodnju meda i veštačkih rojeva, u radu su neophodne blagovremene intervencije pčelara.

Zašto Stankovići ne sele košnice na pčelinje paše?

Iako je odomaćena izreka pčelara: "med se pravi na točkovima", odnosno na seleće paše, Igor i Ivan su odustali od nomadskog pčelarenja. Zašto?

"U poslednje vreme pojačani su rizici od krađa košnica i trovanja pčela zbog prekomernih hemijskih tretmana poljoprivrednih useva pa smo se mi odlučili za stacionarno pčelarenje koje nam, takođe, omogućava pristojnu zaradu. Sada smo više usmereni na proizvodnju matica i rojeva", kaže ovaj mladi pčelar i naglašava da im je sada med sekundarni proizvod.

Šta da radite ako u svom dvorištu primetite roj pčela?

Osim meda, pčelinjih matica i rojeva, braća Stanković proizvode i polen, pergu, propolis, matični mleč, vosak i pčelinji otrov. U vađenju mleča Igoru najviše pomaže brat, koji se, kako kaže, specijalizovao za ovu proizvodnju.

"Matični mleč se vadi na svaka tri dana počev od kraja maja do početka avgusta. Da bi on bio kvalitetan, presađuju se samo mlade matice starosti dan ili dva. Ramovi sa matičnjacima se izvade iz košnice i odnesu u odgovarajuću prostoriju za vađenje mleči. Sa matičnjaka se najpre specijalnim nožem skida skrama. Kada se na taj način otvore ćelije, pincetom se vade larve koje se u njima nalaze, a potom pristupa i vađenju mleča", objašnjava Ivan i naglašava da se vađenje mleča može obavljati u i bez prisustva matice.

Velika šansa u proizvodnji i izvozu pčelinjeg otrova

Kako naši sagovornici ističu, spremni su za veću proizvodnju pčelinjih rojeva na ramovima kao i pčelinjeg otrova, ali ova dva proizvoda nisu usaglašena sa propisima Evropske unije kad je u pitanju legalna prodaja i izvoz pa ih to sputava da više ulažu u ovu proizvodnju. Nadaju se da će krovna asocijacija pčelara (SPOS) sa nadležnim državnim organima do kraja ove godine rešiti i taj problem.

Osim meda, imaju i druge zdrave pčelinje proizvode

S obzirom na veoma visoku cenu pčelinjeg otrova na stranom tržištu, smatraju da bi to ubrzo mogao da postane najprofitabilniji pčelinji proizvod.

Preventiva i lečenje pčela samo organskim preparatima

Zbog velikog broja proizvoda koje Stankovići plasiraju na tržištu, protiv pčelinjih bolesti i štetočina upotrebljavaju samo prirodne preparate.

"Od bolesti, ponekad se susrećemo sa američkom kugom, krečnim leglom i nozemozom, ali nam najveće štete pravi krpelj - varoa. Krečno leglo može preventivno da se suzbija dodavanjem vitamina C u šećernom sirupu. Protiv varoe koristimo Timol spravljen od biljke timijana, krajem jula i to u tri navrata. Drugi rok za tretiranje pčela protiv varoe je krajem novembra i početkom decembra, kada nema pčelinjeg legla. Tada pčele u košnici prskamo oksalnom kiselinom, koja je takođe organskog porekla", objašnjava Igor.


Foto prilog


Tagovi

Mladi pčelari Košnice Proizvodnja meda Pčele Igor Stanković Ivan Stanković Sprečavanje rojeva Pčelinje paše Matična mleč Pčelinji otrov Pčelinje bolesti


Autor

Miodrag Palić

Više [+]

Dugogodišnji novinar kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.