Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelinja paša
  • 08.05.2019. 16:00
  • Šumadijski okrug, Aranđelovac

Uspeh bagremove paše zavisi najviše od klimatskih uslova

"Protiv vremenskih uslova ne možemo da se borimo. Kad su loši vremenski uslovi, pčela može samo da zadrži dobro zdravstveno stanje, ali ne može da i poveća prinose", kaže Srđan Jević iz Kopljara.

Foto: Julijana El Omari
  • 1.171
  • 116
  • 0

Najbolja pčelinja paša je definitivno bagremova, međutim čak i ako vam pčele dobro podnesu zimu, imaju dovoljno hrane i dobrog su zdravstvenog stanja, ako su nepovoljni vremenski uslovi - ne možete računati na prinose. Sa pčelarom iz Kopljara kod Aranđelovca, Srđanom Jevićem, razgovarali smo kako su protekle pripreme za bagremovu pašu i kakvu godinu očekuje.

"Polovinom aprila smo ubacili nove ramove, pripremali  za leglo da izađe, a pregledom smo utvrdili da je sve dobro.  Zdravstveno stanje pčela preko zime ove godine je bilo odlično! Prošle godine smo imali nekih gubitaka, dok su ove podnele odlično, a dosta su i hrane imale, jer svake godine smo stavljali po dve pogače, ove po jednu i to nismo možda ni morali u toku zimskog perioda. Za sada imamo plodište i medište, imamo i nastavke koje pripremamo, ali još je rano, ako bude lepo vreme, stavićemo nastavke," kaže Srđan.

Najbolja pčelinja paša je bagremova, ali je uslovljena klimatskim promenama

Društva dovoljna jaka, bez potrebe za prihranom 

Nakon detaljnog pregleda, Srđan koji zajedno sa svojim ocem brine o 50 košnica, zaključio je da su društva dovoljno jaka i da im prihrana nije potrebna, jer su imale dosta cvetnog nektara. Osim jakih društava i dobrog legla, kao dobar ulazak u bagremu pašu, mladi pčelar iz Kopljara ističe da je važno da matica bude mlada.

"Nekad kupujemo maticu, nekad je proizvedemo, razrojavamo. Mi najviše praktikujemo tihu smenu - to znači da matica koja je stara, pčele je ubiju i proizvedu novu mladu maticu".

Do nedavno su svoje košnice selili na Goliju, naročito pred bagrem ili kada u ovom šumadijskom selu nisu zadovoljavajuće paše.

"Do pre dve godine smo selili na Goliju, ali sad više ne možemo od kako se moj otac razboleo. Tamo su naše košnice na 1146m nadmorske visine, a pošto su mi tamo ujaci i porodično imanje, bezbedne su. Na Goliji medi 147 trava - što je odlično na primer, za livadsku pašu, s tim što mi imamo i borovnih šuma, pa one unesu sve."

Priprema pčelinjih društava za bagremovu pašu

U samom startu, reč struke u pčelerenju je jako važna

Kako navode otac i sin Jević, iako je pčelarstvo njihova porodična tradicija koja je iznedrila i poznata imena ove grana agrara, oni se tek poslednjih 16 godina bave pčelarenjem, a počeli su sa jednom košnicom.

"Krenuli smo iz hobija, iako je nama pčelarenje bilo porodična tradicija. Očev stric je držao predavanja, pisao knjige na temu pčelarstva. U samom startu, reč struke u pčelerenju je jako važna, mora pčelar početnik da ima nekog starijeg pored sebe i tako svake godine nešto novo naučiš. Posle 4-5 godina, sam stičeš iskustva i kroz literaturu stičeš dodatna znanja o pojavama koje ti nisu jasne“, kaže Srđan.

Jevići se tek poslednjih 16 godina bave pčelarenjem

U dobrim godinama prinosi po košnici mogu dostići i do 25 kg meda

Jevići ističu da iako pčelarenju pristupaju vrlo ozbiljno i odgovorno, njihov cilj nije komerzijalizacija. Otac je penzioner i srčani bolesnik, a sin vodi firmu za obradu metala. Ipak, njihov med se prodaje, propolis traži, a u dobrim godinama prinosi po košnici mogu dostići i do 25 kg meda.

"Nikad nisamo učestvovali na sajmovi, pravili reklame i slično - možda za nekih 4-5 godina ako budem odlučio samo time da se bavim, možda ću komerzijalizovati proizvodnju jer jedan pčelar ne može da živi sa 50 košnica, mora da ima više i da objedini prodaju svih pčelinjih proizvoda. Naš med prodajemo na teglu stalnim kupcima. Jednom kupe, stalno se vraćaju! Kupci su iz Čačka, Gornjeg Milanovca, Novog Pazara i naše bliže okoline. Jedina analiza našeg meda, jeste: ljudi dođu probaju, kupe i traže još!“, hvali se pčelar iz Kopljara.

Na pitanje, kakvim prinosima se nada nakon ovogodišnje bagremove paše, kaže da sve zavisi od vremenskih uslova. Šumadija je poslednjih dana bila pogođena gradom, a loše majsko vreme; kiše i niske temperature ne ulivaju nadu.

"Protiv vremenskih uslova ne možemo da se borimo. Kad su loši vremenski uslovi, pčela može samo da zadrži dobro zdravstveno stanje, ali ne može da i poveća prinose“, kaže Srđan Jević iz Kopljara.


Foto prilog


Tagovi

Pčele Med Pčelinja paša Bagremova paša Srđan Jević Medište Košnice


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...