Pretraživanje tekstova
Naučnici su ispitali niz varijabli kao što je prosečan prinos meda po koloniji, obrasci korišćenja zemljišta i njegova produktivnost, primena herbicida, klimatski uslovi, vremenske anomalije. Jedan faktor je posebno zanimljiv.
Nova studija koju su sproveli istraživači sa Univerziteta Penn State pokazuje da proizvodnja meda u SAD-u ima trend pada od 1990-ih, što je zbunilo pčelare i naučnike. Studija je objavljena u časopisu Environmental Research Letters.
Mnogo faktora je uticalo na ovakvo stanje, a u istraživanju su korišćeni podaci Nacionalne službe za poljoprivrednu statistiku Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) i Agencije za poljoprivredne usluge USDA. Tim je pažljivo ispitao niz varijabli, kao što su prosečan prinos meda po koloniji, obrasci korišćenja zemljišta i njegova produktivnost, primena herbicida, klimatski uslovi, vremenske anomalije širom kontinentalnog dela SAD-a.
Istraživači su otkrili da je značajan uticaj imala promena u nameni zemljišta, uključujući smanjenje programa njegovog očuvanja koji su ključni za oprašivače i široku primenu herbicida. Studija je pokazala da su i toplije i hladnije regije u SAD-u prijavile veće prinose meda kada su njihova zemljišta bila produktivnija. Time je naglašen značaj fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava zemljišta za rast useva i cvetnih vrsta koje su izvor hrane za pčele. Ovo istraživanje je dovelo do zanimljivog otkrića o važnosti njegove produktivnosti, što je relativno nedovoljno istražen faktor u određivanju prikladnosti krajolika za oprašivače.
Vodeći autor studije Gabriela Kvinlan, rekla je da je analiza otkrila sve veću korelaciju između klime i prinosa meda nakon 1992. godine, što ukazuje na sve veći uticaj klimatskih promena.
Koautorica studije, profesorka Kristina Grozinger, rekla je da iako su naučnici ranije znali da mnogi faktori utiču na obilje cvetnica i proizvodnju cveća, prethodne studije su sprovedene u samo jednom regionu SAD-a. Sada su iskoristili podatke iz celog kontinentalnog dela, a sakupljani su tokom 50 godina.
Zaključili su da je kritično pitanje dostupnost cvetajućih vrsta i njihovog cveća, što se menja sa krajolikom i klimatskim uslovima.
Tagovi
Med Proizvodnja meda Produktivnost zemljišta Hrana za pčele Klimatske promene Cvetajuće vrste
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 4 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.