Pretraživanje tekstova
Naučnici su ispitali niz varijabli kao što je prosečan prinos meda po koloniji, obrasci korišćenja zemljišta i njegova produktivnost, primena herbicida, klimatski uslovi, vremenske anomalije. Jedan faktor je posebno zanimljiv.
Nova studija koju su sproveli istraživači sa Univerziteta Penn State pokazuje da proizvodnja meda u SAD-u ima trend pada od 1990-ih, što je zbunilo pčelare i naučnike. Studija je objavljena u časopisu Environmental Research Letters.
Mnogo faktora je uticalo na ovakvo stanje, a u istraživanju su korišćeni podaci Nacionalne službe za poljoprivrednu statistiku Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) i Agencije za poljoprivredne usluge USDA. Tim je pažljivo ispitao niz varijabli, kao što su prosečan prinos meda po koloniji, obrasci korišćenja zemljišta i njegova produktivnost, primena herbicida, klimatski uslovi, vremenske anomalije širom kontinentalnog dela SAD-a.
Istraživači su otkrili da je značajan uticaj imala promena u nameni zemljišta, uključujući smanjenje programa njegovog očuvanja koji su ključni za oprašivače i široku primenu herbicida. Studija je pokazala da su i toplije i hladnije regije u SAD-u prijavile veće prinose meda kada su njihova zemljišta bila produktivnija. Time je naglašen značaj fizičkih, hemijskih i bioloških svojstava zemljišta za rast useva i cvetnih vrsta koje su izvor hrane za pčele. Ovo istraživanje je dovelo do zanimljivog otkrića o važnosti njegove produktivnosti, što je relativno nedovoljno istražen faktor u određivanju prikladnosti krajolika za oprašivače.
Vodeći autor studije Gabriela Kvinlan, rekla je da je analiza otkrila sve veću korelaciju između klime i prinosa meda nakon 1992. godine, što ukazuje na sve veći uticaj klimatskih promena.
Koautorica studije, profesorka Kristina Grozinger, rekla je da iako su naučnici ranije znali da mnogi faktori utiču na obilje cvetnica i proizvodnju cveća, prethodne studije su sprovedene u samo jednom regionu SAD-a. Sada su iskoristili podatke iz celog kontinentalnog dela, a sakupljani su tokom 50 godina.
Zaključili su da je kritično pitanje dostupnost cvetajućih vrsta i njihovog cveća, što se menja sa krajolikom i klimatskim uslovima.
Tagovi
Med Proizvodnja meda Produktivnost zemljišta Hrana za pčele Klimatske promene Cvetajuće vrste
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 6 dana
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje