Zrenjaninskoj lokalnoj samoupravi 15 potencijalnih investitora predalo je pismo o namerama za dugoročni zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Među njima nije nemačka Kompanija "Tenis". Očekivanja su veća od raspoloživih površina. Konačnu odluku doneće komisija formirana od strane republičke Vlade.
Zrenjaninska lokalna samouprava predala je je Ministarstvu poljoprivrede 15 pisama o namerama, koja se odnose na ulaganja u infrastrukturu i razvoj agrara na području najvećeg banatskog grada.
"Potencijalni investitori uglavnom su sa područja grada Zrenjanina, ali ima i onih koji to nisu. To me raduje, uprkos činjenici da mi kao lokalna samouprava ne možemo donositi odluke. To će učiniti Vladina komisija", kaže gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić i dodaje: "Želja je da se investira u nove farme, biopostrojenja, pogone za preradu žitarica. To znači da postoji potencijal, jer su ljudi spremni da investiraju od 500.000 do nekoliko miliona evra. Vrlo brzo ćemo znati ko će investirati na području naše lokalne samouprave.“
Janjić kaže da ovih 15 mogućih investicija premašuju 30% predviđenog zemljišta za zakup na 30 godina. Zajedno sa Vladinom komisijom, lokalna vlast u Zrenjaninu moraće da uradi dobru trijažu i dobre procene.
Na pitanje da li će zemlje biti dovoljno za sve, uključujući i mala i srednja gazdinstva, gradonačelnik Zrenjanina je odgovorio da postoje jasna pravila. Resorno ministarstvo je odredilo da se investitorima može u dugoročni zakup dati do trećine državnog poljoprivrednog zemljišta na području jedne lokalne samouprave.
"Primenom Uredbe o davanјu zemlje investitorima na 30 godina niko ne bi trebao da bude ugrožen, pa ni stočari koji imaju po tom osnovu pravo prečeg na zakup. O tome odlučuju jedinice lokalne samouprave, koje imaju pravo da odrede da li će imati nekog investitora ili će proceniti da imaju dovoljno stočara ili po osnovu ratarstva, ako imaju dovoljno zainteresovanih za licitaciju. Dakle, to je odluka koja se donosi na nivou lokalne samouprave", objašnjava Dragana Gođevac Obradović, v.d. direktora Uprave za poljoprivredno zemljište.
U više navrata najavljeno je da će nemačka Kompanija "Tеnis" na području srednjeg Banata, samim tim i Zrenjanina, graditi farme svinja. Ipak, pismo o namerama nije stiglo od ove kompanije.
"Bilo je nekoliko poseta predstavnika ovog nemačkog prerađivača mesa Zrenjaninu i sa njihove strane je izraženo veliko interesovanje u investiranje, ali pismo o namerama od njih nismo dobili", kaže Čedomir Janjić.
Podsećanja radi, prema prethodnim najavama, nemački klaničar je za početak planirao da u prvom krugu podigne pet farmi u Banatu i to na teritorijama lokalnih samouprava Zrenjanin, Kikinda, Kovin, Vršac i Plandište. Kapacitet farmi bio bi 2.500 priplodnih krmača i 65.000 tovljenika u turnusu. Ovoj kompaniji bi, po farmi, pripalo i 3.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, na period zakupa od 30 godina.
Uloga lokalnih samouprava ogleda се u sposobnosti da državno poljoprivredno zemljište raspodele tako da potrebe svih poljoprivrednika, a sada i potencijalnih investitora budu zadovoljne, odnosno, da ničiji interes ne bude ugrožen.
Grad Zrenjanin je za ulaganja u agrar ove godine predvideo 190 miliona dinara, uz mogućnost povećanja u skladu sa prilivom novca u gradsku kasu.
"Predviđeno je da se novac troši na ravnanje atarskih puteva, kopanje kanala za navodnjavanje i odvodnjavanje, uzorkovanje zemljišta, učešće stočara na različitim sajamskim manifestacijama, razvoj pčelarstva, a nastaviće se i praksa raspodele subvencionisanih junica stočarima", objasnio je Janjić.
Još jedna sistemska mera najavljena je od strane Uprave za poljoprivredno zemljište, a odnosi se na davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima, po pravu prečeg, na period ne kraći od 10 godina. Procena je da bi sve manje od toga bilo loše, posebno za one koji imaju farme sa preživarima, a sve je još uvek u fazi predloga
"Ovaj predlog tek treba da prođe proceduru, te se nadamo da će Pravilnik ugledati svetlost dana. Vodili smo računa o tome da bude ravnomerna zastupljenost kultura kod prava prečeg zakupa da se ne bi dogodilo da neko dobije samo oranice, a neko samo livade. Takođe je naznačena i blizina zemljišta koje se dobija u zakup, odnosno da ono ne bude mnogo udaljeno od objekta, jer su se mnogi naši zakupci predhodnih godina često žalili", kaže Gođevac Obradović.
Uslovi koje stočari moraju da ispune da bi zakupili državno poljoprivredno zemljište po pravu prečeg se nisu menjali i u potpunosti su ostali isti.
Foto: Jasna Bajšanski
Tagovi
Autorka