• Životna sredina
  • 05.12.2019. 08:00

Alarmantno: Evropa gubi biodiverzitet - ne zna da se bori sa klimatskim promenama?

Stanje životne sredine u Evropi došlo je do kritične tačke. Imamo kratak vremenski rok da u sledećoj deceniji povećamo mere zaštite prirode, umanjimo uticaje klimatskih promena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa", izjavio je Hans Brojninks, izvršni direktor EEA-e.

Alarmantno: Evropa gubi biodiverzitet - ne zna da se bori sa klimatskim promenama?
Foto: Depositphotos/tepic

Evropa neće ostvariti svoje ciljeve za 2030. bez hitnih mera tokom sledećih 10 godina u borbi protiv alarmantne stope gubitka biološke raznolikosti, povećanja uticaja klimatskih promena i preterane potrošnje prirodnih resursa. U najnovijem izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) naziva "Stanje okoline", navodi se da se Evropa suočava sa izazovima u vezi sa životnom okolinom, čije su razmere, kao i hitnost suočavanja sa njima, dosad nezabeležene. 

Stanje okoline u Evropi došlo do kritične tačke

Kako ističu u ovoj agenciji, razloga za nadu prema izveštaju ima - zbog povećane javne svesti o potrebi za promenama koje podrazumevaju održivu budućnost, tehnološke inovacije, sve veći broj inicijativa zajednica i pojačane mere EU-a kao što je evropski zeleni dogovor (Green Deal).

"Stanje okoline u Evropi došlo je do kritične tačke. Imamo kratak vremenski rok da u sledećoj deceniji povećamo mere zaštite prirode, umanjimo uticaje klimatskih promena i radikalno smanjimo potrošnju prirodnih resursa", izjavio je Hans Brojninks, izvršni direktor EEA-e.

Evropske politike zaštite životne sredine i klime su, istina, pomogle da se stanje okoline tokom poslednjih decenija popravi. Ipak, Evropa ne ostvaruje dovoljan napredak, a izgledi za prirodu u narednoj deceniji nisu pozitivni, navodi se u izveštaju "Evropski izveštaj o okolini - stanje i izgledi, 2020." (SOER 2020.).

"Izveštaj o stanju okoline objavljen je u savršenom trenutku, kako bi nam dao dodatni zamah koji nam je potreban dok započinjemo novi petogodišnji ciklus u Evropskoj komisiji i dok se pripremamo za predstavljanje evropskog zelenog dogovora. U narednih pet godina uspostavićemo zaista transformativni program, uvesti nove čiste tehnologije, pomoći građanima da se prilagode novim mogućnostima zapošljavanja i industrijama koje se menjaju i prebaciti se na čistije i efikasnije sisteme mobilnosti i održiviju ishranu i poljoprivredu. Ako uspemo u svojoj zamisli, očekujemo višestruku korist za Evropu i Evropljane, a naša privreda i planeta takođe imaće koristi. Ovo je izvanredan globalni izazov i jedinstvena prilika za Evropu", izjavio je Frans Timermans, izvršni potpredsednik Evropske komisije

Stanje prirode pogoršalo se, izgledi su neizvesni

Ukupni trendovi zaštite okoline u Evropi nisu se popravili od poslednjeg izveštaja EEA-e o stanju prirode iz 2015. U oceni se navodi da iako većina ciljeva do 2020. neće biti postignuta, posebno oni vezani za biološku raznolikost, još uvek postoji šansa za ispunjenje dugoročnih ciljeva do 2030. i 2050.

Evropa je postigla velik napredak u pogledu efikasnosti resursa i cirkularne privrede. Međutim, najnoviji trendovi ističu usporavanje napretka u područjima kao što su smanjenje emisija gasova staklene bašte, industrijskih emisija, stvaranja otpada, poboljšanje energetske produktivnosti i povećanje udela obnovljivih izvora energije. Trenutna stopa napretka neće biti dovoljna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. i 2050.

Od 13 posebnih ciljeva samo dva mogu biti ispunjena? 

Zaštita i očuvanje evropskog biodiverziteta i prirode najveće je područje gde se ostvaruje obeshrabrujući, gotovo nikakav napredak. Od 13 posebnih ciljeva politike postavljenih do 2020. u tom području, samo dva bi mogla biti ispunjena: određivanje zaštićenih morskih i kopnenih područja. Ako se nastavi postojeći trend, to će do 2030. rezultirati daljom degradacijom prirode i stalnim zagađenjem vazduha, vode i zemljišta.

Klimatske promene, onečišćenje vazduha i onečišćenje bukom koji utiču na okolinu i zdravlje ljudi, takođe su veliki problem. Izloženost sitnim česticama uzrok je otprilike 400 000 preuranjenih smrti u Evropi svake godine, a države centralne i istočne Evrope nesrazmerno su pogođene tim problemom. Raste i zabrinutost zbog opasnih hemikalija i rizika koje predstavljaju. Izgledi za smanjenje štetnog uticaja prirode na zdravlje poboljšali bi se boljom integracijom politika za zaštitu životne sredine i zdravstvenih politika.

Kompletan izveštaj možete preuzeti u dokumentu ispod teksta


Dokumenti


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.

Izdvojen oglas

KLUB

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo