Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrivi
  • 16.12.2022. 12:00

Analizom zemljišta do uštede na đubrivima i proizvodnje sigurne hrane

S aspekta potencijalne kontaminacije zemljišta, prof.dr.sc. Zdenko Lončarić s FAZOS-a upozorava da je najopasnije unošenje toksičnih elemenata i perzistentnih pesticida u zemljište. Istakao je i da nisu sva mineralna đubriva jednakog kvaliteta.

Foto: M. Pavlović/M. Celing Celić
  • 764
  • 109
  • 0

Da li ste znali da se čak 600 miliona ljudi svake godine razboli, a 420.000 umre zbog bolesti koje se prenose hranom? Hrana koja nije sigurna za jelo jedan je od najvećih problema današnjice, a odgovornost svih koji učestvuju u prehrambenom lancu proizvodnje hrane time je veća.

Domaća agrotehnološka kompanija AGRIVI, koja se zalaže za digitalizaciju poljoprivrede kako bi olakšala proizvodnju zdrave hrane, učestvuje u projektu The Food Safety Market. Cilj ovog projekta, sponzorisanog od Evropske Unije, stvaranje je platforme koja bi služila kao transparentni sertifikacioni ekosistem sa podacima za siguran lanac snabdevanja hranom.

Kako bismo saznali više o temi sigurnosti hrane, razgovarali su sa prof.dr.sc. Zdenkom Lončarićem sa Zavoda za agroekologiju Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS) i redovnim profesorom Ishrane bilja i Fertilizacije. Dakle, on je tvorac i projekta AGRI-CONTO-CLEEN i pokretač prekogranične saradnje u optimizaciji održive poljoprivredne proizvodnje sa naglaskom na očuvanje životne sredine i proizvodnju zdrave hrane.

Zašto je zdravo zemljište važno za poljoprivredu? 

Zdravo (ili kvalitetno) zemljište neophodno je za održivu poljoprivrednu proizvodnju kvalitetne hrane (ili sirovina za proizvodnju hrane) te za održavanje kvaliteta vode, vazduha i zdravlja biljaka, životinja i ljudi.

Klimatske promene i zdravlje zemlje

Kako degradacija zemljišta utiče na poljoprivredu? 

Višestruko i vrlo složeno utiče na funkcije zemljišta kao najvažnijeg medija za proizvodnju hrane, a uključuje i prirodne i antropogene procese degradacije fizikalnih, hemijskih i bioloških karakteristika zemljišta. Konačna posledica degradacije zemljišta je smanjenje plodnosti (produktivnosti) zemlje, nestabilnost poljoprivredne proizvodnje i smanjenje prinosa.

Koji sve faktori utiču na zdravlje tla? 

Na zdravlje i kvalitet utiču njegove fizikalne, hemijske i biološke karakteristike. Najznačajnije fizikalne su tekstura i struktura zemlje. Tekstura predstavlja udeo pojedinih čestica u tvrdoj fazi tla, a struktura je međusobni položaj tih čestica u prostoru. Zajednički, tekstura i struktura najznačajnija su svojstva za vodo-vazdušne odnose u zemljištu, kapacitet i propusnost za vodu, aeriranost i pogodnost zemljišta za razvoj korenovog sistema.

Degradacija zemljišta redukuje raznovrsnost organizama u zemljištu (Foto: Renata Prusina/arhiva AK)

Najznačajnija hemijska svojstva zemljišta su humoznost, reakcija zemljišta (pH vrednost), raspoloživost hraniva, ali i ukupne i raspoložive količine toksičnih elemenata (prvenstveno teških metala) i količine ostataka pesticida. Najznačajnija degradacija hemijskih karakteristika su opadanje humoznosti zemljišta i zakiseljavanje tla jer utiču na sve druge karakteristike.

Biogenost i biološka raznolikost najznačajnije su biološke karakteristike, a degradacija redukuje i brojnost i raznovrsnost organizama.

Utiču li i kako klimatske promene na zdravlje zemljišta?

Klimatske promene u najvećoj meri utiču na dinamiku vlažnosti i temperature tla, na brojnost i raznovrsnost organizama u zemljištu. Neutralizacija njihovog negativnog uticaja u najužoj je vezi s degradacijom zemljišta jer svaki njen oblik smanjuje sposobnost zemljišta da održi trenutno stanje dinamičke ravnoteže. To znači da se degradirano ne može "odupreti" promenama u ekosistemu jer nema kapaciteta, odnosno nema elastičnosti.

Na primer, tlo s manjim sadržajem humusa i gline ima manji kapacitet za vodu i sadržavaće manju količinu vode koja je dostupna biljkama. Dakle, nedostatak padavina ima teže posledice na zemlji siromašnijom humusom nego na onoj humoznijom. To zvuči jednostavno i samo po sebi je razumljivo, ali dodamo li i manju otpornost useva na (pre)visoke temperature jer nisu adaptirani na tolike amplitude i promjene, posledice mogu biti jako ozbiljne. Takođe, temperaturne promene pomeraju agrotehničke rokove, ponekad se vegetacija produžuje, u nekim stresnim uslovima skraćuje, a kvalitetno tlo će bar delomično ublažiti negativne posledice.

Primer negativnog uticaja klimatskih promena je uticaj intenzivnih padavina jer je na degradiranim zemljištima slabije propusnosti (npr. zbijena i nestrukturirana) nedovoljno brza infiltracija i perkolacije pa dolazi do zadržavanja vode, anoksije i redukcionih uslova, a na nagnutim terenima i do erozije koja dodatno degradira isto.

Na koji način poljoprivrednici mogu održavati zdravlje i plodnost zemljišta? 

Najbolji način je održavanje plodnosti što uključuje održavanje optimalne pH vrednosti, humoznosti, optimalne vlažnosti i primena primerenih agrotehničkih mera obrade.

Nisu sva mineralna đubriva jednakog kvaliteta

Konkretno, prekisela zemljišta treba obavezno kalcifikovati, na kiselim ne treba koristiti kisela mineralna đubriva, a uz kalcizaciju je obavezna organska gnojidba. Inače, ona je najefikasniji način održavanja humoznosti zemljišta, ali to svakako treba dobro isplanirati i uključiti zaoravanje žetvenih ostataka, bar minimalno potrebnu količinu, zatim zelenišno đubrenje, a posebno je značajno koristiti što kvalitetnija organska.

Na kiselim zemljištima ne treba koristiti kisela mineralna đubriva (Depositphotos/AlgimantasB)

Dakle, za održavanje humoznosti zemljišta su najbolji glistenjak, komposti i zrela stajska đubriva. Treba iskoristiti sve raspoložive organske nusproizvode i otpadne materije za održavanje humoznosti tla. Uz optimalnu pH vrednost i dovoljnu humoznost (bar tri odsto humusa, nikako ispod dva), lakše je sprečiti degradaciju zemlje. 

Koje su to štetne i opasne prakse za zdravlje tla?

Sa aspekta potencijalne kontaminacije tla, najopasnije je unošenje toksičnih elemenata i perzistentnih pesticida u tlo. Propisana je maksimalno dozvoljena količina teških metala u tvarima koje se unose (đubriva i poboljšivači zemljišta) i treba poštovati propisano kada se planira unos đubriva ili poboljšivača, posebno ako ne potiču sa gazdinstva. Upotrebu mineralnih gnojiva treba optimizovati i voditi računa da nisu sva jednakog kvaliteta. 

Unos sintetizovanih pesticida treba svesti na minimum, koliko je god moguće izbegavati preventivne aplikacije i sve više koristiti biološka zaštitna sredstva. Naravno, pesticidi smanjuju biogenost i raznolikost zemljišta. 

Pored očuvanja tla od kontaminacije, najznačajnije je sprečiti eroziju, pad humoznosti i zakiseljavanje jer utiču negativno na količinu i raspoloživost svih esencijalnih hraniva i povećavaju potencijalno opterećenje zemljišta, na primer, ispiranjem hraniva. Optimalna je kombinacija upotreba kvalitetnih organskih đubriva i optimalnih količina i vrsta mineralnih.

Analizom do uštede na đubrivu

Koliko često bi trebalo raditi agrohemijsku analizu tla?

Neobično je i neodgovorno agrohemijsku analizu karakterisati kao nametnutu propisanu obavezu, a zapravo je osnovna početna informacija za planiranje poljoprivredne proizvodnje. Bezbroj je primera, ali najbanalniji je kada je dovoljno snabdeveno fosforom ili kalijumom, toliko da đubrivo sa tim hranivom ne treba koristi pet ili više godina. Ako nemamo tu informaciju i dalje ćemo svake godine unositi 200 ili 300 kg NPK đubriva, a dovoljna bi bila samo N ili NP ili NK đubriva (na primer, samo urea i KAN, ili MAP, urea i KAN).

Dalje, samo informacija o pH vrednosti tla nas može usmeriti ka tome da uz istu ili manje đubrenje možemo imati 40-50 odsto veći učinak sprovedemo li kalcizaciju i/ili izaberemo optimalno mineralno đubrivo. Danas govorimo o klimatskim promenama, o očuvanju i degradaciji, a bez analize ne znamo šta je u zemljištu.

Važeća agrohemijska analiza zemljišta ne sme da bude starija od četiri godine (Foto: Depositphotos/microgen)

Kako zemlja na kojoj se uzgaja hrana može da utiče na sigurnost hrane?

Tlo na visinu i kvalitet prinosa, a time i na sigurnost hrane utiče dinamikom raspoloživih hraniva i ostalih elemenata tokom vegetacije.

Ovo je vrlo značajno jer hrana biljnog porekla (na primer, žitarice) često ne sadrži dovoljnu količinu mikroelemenata pa je posledica pothranjenost ljudi. Danas je u svetu bar dve milijarde ljudi izloženo različitim oblicima pothranjenosti.

Značajne su i razlike useva u pogledu akumulacije mikroelemenata. Na mineralni sastav hrane značajno utiče i praksa đubrenja u kombinaciji sa svojstvima tla. Naravno, u zemlji ne sme da bude ostataka pesticida koji se prenose u prehrambeni lanac u količinama iznad dopuštenih granica. I na kraju, biogenost je uvek dobar indikator njegovog zdravlja. Pored velikog broja korisnih mikroorganizama, u zdravom tlu bi trebalo biti i veliki broj kolutićavaca, puževa, pauka i insekata, ukupno najmanje stotinjak, a još bolje nekoliko stotina u oraničnom sloju po kvadratnom metru.

Kako poljoprivrednici mogu osigurati sigurnost hrane?

Najbolji početak bi bio poznavanje svojstava zemljišta, dakle kvaliteta, zdravlja i njegove plodnosti, usklađivanje plana setve i proizvodnje sa svojstvima zemljišta, agroklimatskim karakteristikama lokaliteta i potrebama useva. Uz ovu pretpostavku, potrebno je plan proizvodnje i sve agrotehničke mere uskladiti sa realnim održivim načinom proizvodnje. Održivim i finansijski i ekološki, odnosno uz očuvanje životne sredine bez upotrebe sredstava koja mogu kontaminirati životnu sredinu. Proizvođač bi morao da zna koje je đubrivo, koji pesticid i koji poboljšivač optimalan za određenu kombinaciju zemljišta i useva.

Važnost digitalizacije na srednjim i malim gazdinstvima

Koje su prednosti digitalizacije poljoprivrede?

Digitalizacija poljoprivrede ima niz prednosti, od organizovanog i pravovremenog pristupa podacima, preko smanjenja gubitaka, donošenja najboljih odluka do veće proizvodne efikasnosti i plasmana proizvoda na tržište.

Danas su sistemi za prikupljanje, obradu, pohranjivanje i prenos podataka o poljoprivrednoj proizvodnji razvijeni na globalnom nivou, oni su osnova izgradnje sistema za pravovremeno donošenje odluka o agrotehničkim operacijama koje se praktično sprovode sistemima precizne poljoprivrede. Pri tome se svako poboljšanje softvera ili hardvera reflektuje na većim uštedama, manjim gubicima i većim prinosima.

Bez digitalizacije nemoguće je sprovoditi precizne agrotehničke mere (Foto: Depositphotos/Allexxandar)

Posebno značajan segment digitalizacije je planiranje vrste i opsega proizvodnje u skladu sa agroekološkim, klimatskim, proizvodnim i tržišnim karakteristikama i uz uključivanje svih učesnika. Takođe, potrebno je pažljivo koordinirati sve aktivnosti jer temeljni cilj novih tehnologija treba biti stabilna proizvodnja što više hrane, što kvalitetnije hrane na ekonomski i ekološki održivi način. Pri tome digitalizacija poljoprivrede nije cilj nego neizostavan način da se takva proizvodnja ostvari.

Verujem da je trenutno najveći izazov potencijal digitalizacije poljoprivrede iskoristiti za razvoj ruralnog prostora i za razvoj proizvodnje na srednjim i malim gazdinstvima jer ne smemo da zaboravimo da danas mala i srednja gazdinstva proizvode 70 odsto hrane, a takozvani. industrijski proizvođači 30 odsto. Postoji opravdana bojazan da će digitalizacija povećati jaz između proizvodnih tehnologija velikih i malih proizvođača koji još uvek nemaju dovoljne proizvodne kapacitete da bi koristili sve raspoložive digitalne tehnologije. Izazov je takođe izgraditi sistem u kojem će agronomi biti efikasni učesnici razvoja digitalne poljoprivrede i njihove ugradnje u ruralni prostor.

Međutim, kao što je nemoguće održavati plodnost zemljišta i optimizovati proizvodnju bez analize zemljišta, tako je bez digitalizacije poljoprivrede nemoguće pravovremeno donositi nabolje odluke i sprovoditi precizne agrotehničke mere uz maksimalnu racionalizaciju proizvodnje na održiv način.

The Food Safety Market platforma služi svim učesnicima lanca snabdevanja hranom. Sertifikacionim telima omogućuje lakši i pouzdaniji pristup podacima o prehrambenim kompanijama ili poljoprivrednim proizvođačima koje pregledavaju. Distributere i prodavce hrane podržava pouzdanim pristupom podacima o njihovim dobavljačima i serijama proizvoda koji pristižu u njihove prostorije. Poljoprivrednicima i proizvođačima hrane omogućuje deljenje podataka koje prate, mere i dokumentaciju, a koji su povezani sa sigurnošću hrane njihovih proizvoda i skladnosti njihovih objekata.


Tagovi

Agrivi Zdenko Lončarić Proizvodnja hrane Intervju Bezbednost hrane


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

AGRIVI d.o.o. RS

Ulica grada Gospića 1A, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: prodaja@agrivi.com web: https://www.agrivi.com/sr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃