Pretraživanje tekstova
Suša i deblokada crnomorski luka su i dalje najvažniji faktori koji regulišu cene na berzama.
Tržište žitarica je u stalnom previranju. Prvi brod natovaren kukuruzom je iz ukrajinske luke stigao na odredište, a polako isplovljava još brodova i stiže do odredišta. Istovremeno, suša uzima danak i umanjuje prinose, što će se najviše odraziti na kukuruzu. Osim žitarica pogođeni su i drugi usevi. Prinos krompira u regionima koje je zahvatio vreli talas je drastično smanjen.
Na sredini sedmice cene kukuruza i soje su povećane, dok su pale krompira i ovsa.
Na pariškom MATIF-u vrednost pšenice za septembarski ugovor za sredu, 10. avgusta, iznosila je 340,50 evra/t. Decembarski ugovor je ostvario povećanje od 0,77 odsto i iznosio je 327,25 evra/t.
Cena za kukuruz za novembarski ugovor je uvećana za 0,92 posto i iznosila je 330,50 evra/t.
Uljana repica za novembarski ugovor se prodavala za 659,00 evra/t, što pokazuje stabilnost uz neznatan pad.
Aprilski fjučersi za 2023. godinu za krompir na EEX u Lajpcigu su doživeli pad. Posle dostignutog maksimuma, cena je pala za 5,21 odsto i iznosila 27,30 evra/100 kg.
Na čikaškom CBOT-u pšenica se za septembarski ugovor plaćala po 281,17 evra/t, dok se kukuruzom trgovalo po 237,29 evra/t. To su neznatna povećanja u odnosu na početne iznose.
Cena soje za avgustovske ugovore je uvećana za 4,55 odsto i iznosila je 609,02 evra/t.
Pad od 3,74 odsto doživeli su septembarski ugovori za ovas čija je vrednost iznosila 299,26 evra/t.
Tagovi
Tržište žitarica Cena kukuruza Cena pšenice Cena krompira Cena uljane repice Cena soje
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.