Pretraživanje tekstova
Suša i deblokada crnomorski luka su i dalje najvažniji faktori koji regulišu cene na berzama.
Tržište žitarica je u stalnom previranju. Prvi brod natovaren kukuruzom je iz ukrajinske luke stigao na odredište, a polako isplovljava još brodova i stiže do odredišta. Istovremeno, suša uzima danak i umanjuje prinose, što će se najviše odraziti na kukuruzu. Osim žitarica pogođeni su i drugi usevi. Prinos krompira u regionima koje je zahvatio vreli talas je drastično smanjen.
Na sredini sedmice cene kukuruza i soje su povećane, dok su pale krompira i ovsa.
Na pariškom MATIF-u vrednost pšenice za septembarski ugovor za sredu, 10. avgusta, iznosila je 340,50 evra/t. Decembarski ugovor je ostvario povećanje od 0,77 odsto i iznosio je 327,25 evra/t.
Cena za kukuruz za novembarski ugovor je uvećana za 0,92 posto i iznosila je 330,50 evra/t.
Uljana repica za novembarski ugovor se prodavala za 659,00 evra/t, što pokazuje stabilnost uz neznatan pad.
Aprilski fjučersi za 2023. godinu za krompir na EEX u Lajpcigu su doživeli pad. Posle dostignutog maksimuma, cena je pala za 5,21 odsto i iznosila 27,30 evra/100 kg.
Na čikaškom CBOT-u pšenica se za septembarski ugovor plaćala po 281,17 evra/t, dok se kukuruzom trgovalo po 237,29 evra/t. To su neznatna povećanja u odnosu na početne iznose.
Cena soje za avgustovske ugovore je uvećana za 4,55 odsto i iznosila je 609,02 evra/t.
Pad od 3,74 odsto doživeli su septembarski ugovori za ovas čija je vrednost iznosila 299,26 evra/t.
Tagovi
Tržište žitarica Cena kukuruza Cena pšenice Cena krompira Cena uljane repice Cena soje
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.