Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klizište
  • 25.07.2021. 12:00
  • Pčinjski okrug, Bunuševac

Bunuševčani muku muče sa klizištem, život tamo više nije moguć!

Njihove muke počele su praktično kada je u blizini sela krenula sa radom Industrijska zona i Deponija šuta.

Foto: Gordana Nastić
  • 1.135
  • 376
  • 1

Meštani sela Bunuševac kod Vranja, koji žive na samom rubu Duboke doline, svako veče ležu u svojim kućama i bude se sa strahom da ih klizište koje je u njihovom kraju aktivno više od deset godina, ne odvuče u ponor. Njihove muke počele su praktično istog trenutka kada su u neposrednoj blizini sela krenule sa radom Industrijska zona i Deponija šuta.

Na mestu gde se nalazi deponija nasipanjem zemlje zaustavljen je protok vode u rečnom koritu što je izazvalo pojavu klizišta. Ovaj proces je, prema njihovom mišljenju, dodatno ubrzala otpadna voda koja je iz proizvodnih pogona u Industrijskoj zoni, cevima sprovedena u Duboku dolinu, gde je Bunuševčani godinama već ispuštaju i iz svojih domaćinstava.

Ugroženi i temelji kuće

Kada su se pojavile prve pukotine na pomoćnim zgradama u dvorištima vlasnika ovih domaćinstava, niko tada nije mogao ni da pretpostavi kakva ih je nevolja snašla. Međutim, kada su primetili da se postojeće pukotine šire i da se stvaraju nove shvatili su da se nešto ozbiljno dešava i brže bolje su obavestili sve nadlažne gradske službe.

"Svi su se odazivali na naš poziv i čim bi registrovali situaciju odlazili su gotovo bez reči, a mi smo ostajali u našim napuklim domovima nadajući se da će naći rešenje za naš problem", kaže za Agroklub Srba Milković, vlasnik jednog od najugroženijih domaćinstava u selu.

Život u napuklim domaćinstvima nije bezbedan

Tokom proteklih godina njegovo dvorište zbog klizišta podelilo se na nekoliko nivoa. Onaj najniži polako se spušta ka dolini, povlačeći i deo gde se sada nalaze već urušene pomoćne zgrade. Kako se koja uruši, Srba na njihovom mestu obavezno sklepa neku improvizovanu koja će mu poslužiti za smeštaj stočne hrane i držanje sitne stoke. Gotovo svake godine prepravlja vodovodnu i kanalizacionu mrežu koja puca usled pomeranja tla. Klizište je ugrozilo i temelje njegove kuće pa tako svakog dana moli Boga da njegovu porodicu ne zadesi neka nesreća.

Kaže da su u sličnom problemu vlasnici kuća u njegovoj neposrednoj blizini, a do kojih ne može da se dođe putem pa oni svoju decu iznose na leđima do najbližeg puta kada treba da odu do grada. Jedni čak nisu mogli ni pokojnika da sahrane po narodnim običajima jer nisu mogli njegovo telo da iznesu iz kuće odakle bi se obavila sahrana.

Projekat za sanaciju nije sproveden

Proteklih godina stalno je obilazio gradske službe zadužene za ovaj problem u želji da ih animira da brže pronađu rešenje za sanaciju klizišta. I ko zna dokle bi to trajalo da nije napisao pismo i lično ga predao predsedniku, Aleksandru Vučiću, prilikom otvaranja Fabrike "Geoks", moleći ga da se i sam uključi u rešavanje te teške situacije.

"Šef predsednikovog kabineta me je obavestio da je naš problem prosleđen na dalje postupanje gradonačelniku Vranja sa zahtevom da predsednik bude obavešten o toku rešavanja ovog pedmeta", navodi naš sagovornik i dodaje da su odmah posle toga na mesto klizišta došli stručnjaci niškog Građevinskog instituta koji su uradili projekat za njegovu sanaciju vredan 150 miliona dinara.

Na veliku žalost meštana tog sela, nikada nije sproveden pa su oni bili prinuđeni da nastave da žive u svojim neuslovnim objektima registrujući nove pukotine na kućama, ali i dvorištima iz kojih pokulja i voda usled velikih kiša. Tim povodom ih je pre četiri i po meseca ponovo posetila gradska Grđevinska inspekcija koja je utvrdila da tamo život ljudi više nije bezbedan, a što su potvrdili i stručnjaci niškog Građevinskog instituta i članovi Kancelarije za vanredne situacije grada Vranja.

Iseljenje kao jedini spas ?!

Od tada je priča o iseljenju sa ovog mesta glavna tema razgovora među stanovništvom. Srba napominje da mu iz gradske uprave još nije stigao poziv za iseljenje, ali da ga je njegov komšija dobio i da je zajedno sa njim bio na tom razgovoru.

"Zanemeo sam kada sam čuo da su komšiji ponudili novčanu naknadu za iseljenje u iznosu od 400 do 600 hiljada dinara. To je toliko malo da tim parama ne može čak ni da plati selidbu", razočaran je Milković. Na razgovor je išao i njegov komšija Goran Veličković.

"Potpisao sam saglasnost za iseljenje, a pri tom uopšte nije bilo reči o novčanoj naknadi", ističe Veličković napominjući da u njegovom domaćinstvu život više nije moguć. To je potvrdila i supruga Smilja koja je za dlaku izbegla smrt kada se urušio zid na zgradi u kojoj je bila da nahrani koze.

Niko ne zna kada će da počne da se rešava ovaj problem ?!

Klizište je, prema njihovim rečima, već počelo da razara objekte i na levoj strani Duboke doline, što su nam potvrdili i njegovi žitelji Dragan Antić i Borko Tomić koji svakim danom registruju proširenje pukotina na pomoćnim zgradama.

"Na ovu situaciju ukazali smo i Nemanji Jovanoviću, koji sa nama komunicira ispred Kancelarije za vanredne situacije grada Vranja. Od njega sa nestrpljenjem očekujemo odgovore na pitanja kada će krenuti naše iseljavanje iz ugroženog područja i kada će početi njegova sanacija", objašnjavaju naši sagovornici, a Srba dodaje da se pismom obratio i predsedniku Vučiću, moleći ga da se ponovo uključi u rešavanje ovog problema.

Šta je sve po pitanju sanacije klizišta i iseljenja stanovništva do sada urađeno i mi smo pokušali da saznamo od Nemanje Jovanovića. Nažalost, sve do trenutka objavljivanja teksta nismo uspeli da dobijemo nikakav odgovor jer se gospodin Jovanović izgovorio prezauzetošću.


Foto prilog


Tagovi

Klizište Sanacija klizišta Najugruženija domaćinstva Srba Milković Goran Veličković Napukli zidovi


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.