Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nestanak vrsta
  • 07.12.2022. 18:00

Čeka nas pad prinosa svih useva jer je sve manje insekata

Gubljenje zemljišta, svetlosno zagađenje, primena pesticida i klimatske promene dovode do smanjenja populacije insekata. Oni oprašuju 75 odsto useva.

Foto: Depositphoto/Dario Sz
  • 124
  • 70
  • 0

Ljudske aktivnosti ubrzano transformišu planetu, a zbog toga se smanjuje globalna populacija insekata za dva odsto godišnje, izveštava Reuters. Oni se zajedno sa usevima, cvećem i drugim životinjama bore da prežive krčenje šuma, upotrebu pesticida, zagađenost veštačkim osvetljenjem i klimatske promene.

Entomolog David Vagner podseća da su insekti hrana za ptice i ribe i povezuju slatkovodni i kopneni ekosistem širom planete.

Oni su dve trećine životinja

U carstvu životinja pripadaju zglavkarima, a nalazimo ih svuda. Veoma su raznoliki. Na njih otpadaju dve trećine od više od 1,5 miliona dokumentovanih životinjskih vrsta, dok kičmenjaci predstavljaju tek pet odsto ili 73.000 vrsta, prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode IUCN.

Podcenjen je njihov značaj. Ključni su za ishranu mnogobrojnih životinjskih vrsta, ali i ljudi koriste oko 2.000 vrsta u svom jelovniku.

Međutim, oni su mnogo više od hrane. Oprašuju više od 75 odsto svetskih useva, a Međuvladina naučno-politička platforma za biodiverzitet i usluge ekosistema IPBES navodi da se ta usluga procenjuje na 577 milijardi dolara godišnje. Manje insekata znači manje hrane. Ekolog Dejv Goulson s Univerziteta u Suseksu upozorava da će doći do pada prinosa svih useva, strašnih posledica za ekosistem i ljude ako brojnost nastavi da opada.

Pčele su najpoznatiji oprašivači (Foto: Depositphoto/Dario Sz)

Prema studiji iz februara 2020. u časopisu "Biological Conservation" svet je izgubio od pet do deset odsto svih vrsta insekata u poslednjih 150 godina. Pad brojnosti se nastavlja, a dodatni problem što ne znamo koliko ih ima. Planeta svake decenije gubi oko devet odsto populacije kopnenih insekata, a na godišnjem nivou brojnost opada za jedan do dva odsto. Istovremeno, nestaju i ptice koje se njima hrane.

Opasan svet

Istraživanja se najčešće sprovode u zaštićenim područjima, a degradirano poljoprivredno zemljište i gradovi imaju mnogo manje insekata. Suočavaju se s gubitkom staništa, industrijskom poljoprivredom i promenama klime. Preopterećenje azotom iz kanalizacije i đubriva pretvorilo je močvare u mrtve zone, veštačko svetlo preplavljuje noćno nebo, a rast urbanih područja doveo je do širenja betonskih površina. Gubitak zemljišta je bio glavni faktor, ali i uvođenje neautohtonih biljaka.

Očekivanja su pesimistična. Neke vrste povećavaju brojnost i uglavnom se radi o štetočinama.

Najezdi smrdibuba doprinele klimatske promene i globalna trgovina

Rastuće temperature izazivaju velike epidemije potkornjaka planinskog bora, koji su u dve decenije desetkovali oko 260.000 kvadratnih kilometara severnoameričkih šuma. Studija "Nature Microbiology" iz juna 2019. procenjuje da će se s toplijim i vlažnijim vremenom dva komarca, koji šire bolesti, Aedes aegypti i Aedes albopictus proširiti u Aziju, Severnu Ameriku i Evropu, dovodeći dodatnih 2,3 milijarde ljudi u opasnost od denga groznice do 2080. godine.


Tagovi

Insekti Oprašivanje Gubitak vrsta Nestaju insekti Glad Manje hrane


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić