Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrobiznis Ukrajine
  • 28.07.2018. 16:30

Černozem - najkvalitetnija zemlja u rukama modernih kapitalista

Černozem (eng. black soil), smatra se najplodnijim zemljištem za gajenje većine evropskih poljoprivrednih kultura. Najviše plodnog zemljišta nalazi se u Ukrajini, čak 33% ukupnih površina na svetu.

Foto: Bigstockphoto/rootstocks
  • 4.618
  • 41
  • 0

Černozem (eng. black soil), smatra se najplodnijim zemljištem za gajenje većine evropskih poljoprivrednih kultura. Nastaje pod uticajem kontinentalne i stepske klime. Takva zemljišta se mogu pronaći na teritoriji kontinentalne Evrope, Zapadne Rusije, kao na području Severne Amerike i Kanade. Najviše plodnog zemljišta se nalazi u Ukrajini, čak 33% ukupnih površina na svetu. Ukrajina je imala 32 miliona hektara crnog zemljišta pre početka ratnih dejstava, 2014. godine. Jedna zanimljiva priča je da su tokom Drugog svetskog rata Nemci primetili bogatstvo koje pruža černozem u tada okupiranoj Ukrajini. Tokom okupacije oni su vozovima odvozili ukrajinsku crnicu u Nemačku.

Iako se ekonomija Ukrajine, već duži niz godina, nalazi na samom dnu lestvice razvijenosti, agrobiznis je jedan od sektora koji pruža rast i privlači investicije. Povoljan geografski položaj Ukrajine, te naročito plodna zemljišta, agrarna infrastruktura i relativno jeftina radna snaga čine sektor poljoprivrede izuzetno konkurentnim. Mnogo je postignuto u zemlji u poslednjih nekoliko godina. Ukrajina nudi bogatstvo mogućnosti.

Mnoga porodična gazdinstva u Ukrajini i dalje koriste krave i konje 

Struktura poljoprivrede u Ukrajini se, prema veličini gazdinstava, deli na velika gazdinstva s nekoliko hiljada, pa do nekoliko stotina hiljada hektara zemljišta. Na primer tipični agro-holding proizvodnju realizuje na oko 10.000 hektara. A nekoliko organizacija imaju i preko pola miliona hektara zemljišta. S druge strane spektra postoje i mala tradicionalna gazdinstva, s manje od 10 hektara. Dok velike poljoprivredne organizacije obrađuju zemljišta najmodernijom tehnologijom, tradicionalna gazdinstva se nisu pomakla od tehnologije upotrebe konja i krava.

Na prvi pogled, moderna poljoprivreda Ukrajine izgleda impresivno za bivšu zemlju Sovjetskog Saveza. Reforma poljoprivrede, u zemljama istočnog bloka, se odnosila pre svega na kolektivizaciju.  Kolektivizacija je podrazumevala velike reforme poljoprivrednog sektora u Sovjetskom Savezu. Počevši od 1927. godine, kolektivizacija je bila usmerena na konsolidaciju pojedinačnih seljačkih poseda i rada u "kolhoze" odnosno kolektivne farme. Prosečna veličina kolhoza bila je oko 1.500 hektara. Uglavnom je svako selo imalo svoje oblike kolhoza. Kolhozi su trebali da postanu prekretnica u sovjetskoj socijalističkoj ideologiji: zajednice srećnih radnika koji rade u potpunom blaženstvu i skladu u korist cele velike države. Međutim, stvarnost je bila daleko od ideje. Kolektivizacija je omogućila državi da preuzme kontrolu nad poljoprivrednim sektorom.

Moratorijum na prodaju zemljišta

Devedesetih godina prošlog veka, kada je Ukrajina stekla nezavisnost, kolektivne farme su propadale kao kule od karata. Više miliona bivših radnika u poljoprivrednom sektoru dobilo je udeo ili tzv. "pai“ nad poljoprivrednim zemljištem. U proseku jedan udeo iznosi 2 hektara. Neke porodice poseduju i po nekoliko udela. Jednostavno rečeno za primer, nakon raspada kolhoza od hiljadu hektara, proizvodne površine su podeljene na udele po 2 hektara. Trenutno, mnogi vlasnici udela ne mogu održivo upravljati zemljištem iz nekoliko razloga. Nestabilna politička i ekonomska situacije, zaostala tehnologija, nedovoljno znanja, kao nedostatak potrebnog kapitala. Iz tog su razloga vlasnici primorani na iznajmljivanje zemljišta velikim organizacijama. Plaćanje rente je češće u kilogramima pšenice nego u novcu.

Moratorijum zabranjuje prodavanje udela poljoprivrednog zemljišta ili bilo kakvu promenu namene zemljišta. Takođe, zabranjuje dodavanje vrednosti u osnovni kapital. S druge strane moratorijum dozvoljava iznajmljivanje udela, razmenu udela iste vrednosti i nasleđivanje.

Otvoreno trgovanje zemljištem bi trebalo da počne 2019. godine. Ipak, to zavisi od političke volje države. Velike korporacije već nekoliko godina akumuliraju kapital. Prognozira se da će u početku cena zemljišta biti mala, ali već za nekoliko meseci će se povećati za nekoliko puta. Vrednost samog zemljišta će se odnositi na zakon ponude i potražnje.

Kapitalisti uzimaju zemljište

Većina plodnih hektara pala je u ruke velikih poljoprivrednih organizacija. U poslednjih nekoliko godina Ukrajina, uprkos visokoj stopi korupcije, postaje sve privlačnija za strane investitore. Agrobiznis je vrlo značajan sektor za ekonomiju države. Iz tog razloga država na različite načine pokušava da pomogne pri pronalaženju stranih ulagača.

Zapadni kapitalisti su u Ukrajini prisutni već nekoliko godina. Oni uzimaju zemljište u najam, kupuju poljoprivredne objekte, ulažu u tehnologiju, u znanje... Povratak investicije, uz pravilno gazdovanje je relativno brzo jer ulazni troškovi uglavnom ne uzimaju značajan udeo u proizvodnji. Modernim, zapadnim tehnologijama mnoga gazdinstva su za samo nekoliko godina povećala produktivnost nekoliko puta u odnosu na tradicionalne proizvođače.

Velikim poljoprivrednim mašinama se pomeraju granice poljoprivrede. Tokom žetve, na ukrajinskim poljima, mogu se videti flote najvećih kombajna, jedan iza drugog, koji zajedno kose preko 100 metara širine u jednom prolazu. Moderni kamioni odvoze tone i tone žitarica iz polja. Ogromni traktori, sa po nekoliko stotina kilovata, obrađuju zemljišta agregatima zahvata preko 12 metara. Pametna poljoprivreda (eng. Smart Agriculture) je jedan od najuticajnijih trendova poslednjih godina na poljoprivrednu praksu, a očekuje se da će se godišnje povećati za 10-15%. Takve tehnologije uglavnom prvo prihvataju vlasnici stranih poljoprivrednih organizacija, a kasnije ih prihvataju i domaće gazde.  

Sve to dovodi Ukrajinu do globalnog konkurenta u poljoprivrednom sektoru. Ukrajina je najveći proizvođač suncokreta na svetu, najveći proizvođač suncokretovog ulja, treći na svetu izvoznik ječma, kukuruza i uljane repice. Prema statističkim podacima, iz 2017. godine, preko 3 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta se nalazi u rukama stranih vlasnika.


Tagovi

Agrobiznis Ukrajina Poljoprivreda Kapital Nove tehnologije Černozem Zemljište


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Holandiji, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dve dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Rizikuj! - Ako pobediš bićeš srećan, a ako ne pobediš bićeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Cvetaju nego šta, i u februaru!

Slikala u blizini Tršića Sofija Knežević