Pretraživanje tekstova
Šljivovica je glavni brend kompanije "Agro destil" iz BiH, čini 80 odsto proizvodnje. Na voćnjaku pod Kozarom, koji se prostire na oko 100 ha imaju oko 80.000 stabala šljive.
Bosanska rakija, čuvena šljivovica iz sela Bakinci nadomak Laktaša stigla je čak do Kine. Iako su oni specifični, kada je u pitanju odabir pića, ove žestoke kapljice dobro prolaze. Djedova rakija je glavni proizvodni brend kompanije "Agro destil", a osim regionalnih tržišta, njihovi proizvodi stižu i u daleke zemlje.
Menadžer prodaje u ovoj kompaniji Bojan Dojčinović, kojeg zatičemo na Novosadskom sajmu kaže da, s obzirom na veliku dostupnost ovog pića, iznenađujuće dobro prolaze i na našem tržištu.
"Radimo još i Crnu Goru, Hrvatsku, Austriju, Nemačku preko koje je naša rakija dospela i u Kopenhagen, odnosno Dansku. Nešto smo poslali i za Luksemburg, a odnedavno smo i na kineskom tržištu. Neki dalji planovi su nam Amerika. Upravo razgovaramo i sa Slovenijom, a Makedonija nam je isto zanimljiva", navodi Dojčinović.
Pored šljivovice, u ponudi su još i viljamovka Krajiška ljepotica te rakija od jabuke Qm. Proizvode i džin koji nisu uspeli predstavili na sajmu, ali će on uskoro biti dostupan na srpskom tržištu. Na godišnjem proizvedu oko 120.000 litara rakije.
"Šljivovica je glavni brend, ona čini 80 odsto proizvodnje. Na našem voćnjaku pod Kozarom, koji se prostire na oko 100 hektara imamo oko 80.000 stabala šljive, to su najbolje čačanske sorte i 20.000 stabala kruške viljamovke", dodaje.
Prošle godine zbog mraza su osetili gubitke, ali ova bi mogla da bude rekordna po rodu. Očekuju oko 3.000 tona. Voćnjak redovno obnavljaju, a iako trenutno nije u planu, širenje voćnjaka svakako ne isključuju kao opciju, zavisno od potreba tržišta.
Kada je reč o onom azijskom, Dojčinović ističe da se radi o vrlo specifičnom tržištu. Nas je zanimalo da li je bosanska šljivovica i Kineze oborila s nogu?
"Drugačiji im je koncept nego ovde kod nas što se tiče prodaje, oni to guraju kroz sajmove i lične promocije. Nije klasično kao kod nas da se ubaci u market ili neki lokal, više je preko eventa koji se održavaju. Uspeli smo da izvezemo kada je stala korona, komentari su pozitivni, mislim da će ići u dobrom smeru", zaključuje naš sagovornik.
Tagovi
Rakija Djedova rakija Šljivovica Bojan Dojčinović Viljamovka Agro destil Novosadski sajam
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.