Sprovođenje ove revizije je pokazalo da su propisi u Srbiji u oblasti upravljanja otpadom najvećim delom usklađeni sa regulativom Evropske unije, ali da nisu stvoreni mehanizmi za njihovu potpunu primenu.
U Srbiji je od 2017. do 2019. godine proizvedeno ukupno 831.000 tona komunalnog plastičnog otpada. Od ove količine otpada odvojeno je sakupljeno i reciklirano 14.000 tona, ili dva odsto. S obzirom da odvojeno sakupljanje komunalnog plastičnog otpada nije sistemski organizovano, velike količine završavaju na nesanitarnim deponijama ili u zemljištu i rečnim koritima, pokazao je Izveštaj o reviziji svrsishodnosti poslovanja "Upravljanje plastičnim otpadom".
Državni revizori upozoravaju da postojeći način upravljanja plastičnim ambalažnim otpadom i primene principa produžene odgovornosti proizvođača otpada stvara rizik da nacionalni ciljevi za ponovnu upotrebu i reciklažu plastične ambalaže ne budu ostvareni.
Kako je naglasio predsednik Državne revizorske institucije i generalni državni revizor Duško Pejović, u cilju postizanja veće stope reciklaže plastičnog otpada, potrebno je unaprediti sistem odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i primenu načela produžene odgovornosti proizvođača.
Sprovođenje ove revizije je pokazalo da su propisi u Srbiji u oblasti upravljanja otpadom najvećim delom usklađeni sa regulativom Evropske unije, ali da nisu stvoreni mehanizmi za njihovu potpunu primenu.
Nisu realizovani svi ciljevi definisani strateškim i planskim okvirom. Umesto planiranih 26 regionalnih centara upravljanja otpadom, uspostavljeno je 10. Petnaest jedinica lokalne samouprave nije donelo lokalne planove upravljanja otpadom, naglasio je Nikola Stefanović, državni revizor i vođa tima koji je sproveo ovu reviziju.
Po njegovim rečima, revizija je pokazala i da nije uspostavljena adekvatna koordinacija između subjekata sistema upravljanja ambalažnim otpadom, što za posledicu ima nisku stopu reciklaže i nedovoljno ulaganje u sistem odvojenog sakupljanja otpada.
Da bi se unapredio sistem sakupljanja reciklabilnog otpada, potrebno je uključiti neformalne sakupljače u postojeći sistem sakupljanja otpadom.
Preporuke koje su državni revizori dali subjektima revizije - Ministarstvu zaštite životne sredine, Agenciji za zaštitu životne sredine, Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine AP Vojvodine, gradovima Beogradu i Novom Sadu, treba da omoguće uspostavljanje zakonodavnog i planskog okvira koji će biti osnova za efektivno i efikasno upravljanje plastičnim otpadom.
Zatim, uspostavljanje sistema upravljanja otpadom u skladu sa principima cirkularne ekonomije, odnosno prelaska sa linearne na kružnu proizvodnju i potrošnju, kao i praćenje rezultata sprovedenih mera upravljanja plastičnim otpadom, čime bi se smanjio pritisak na životnu sredinu. Potrebno je i sprovođenje stalnog inspekcijskog nadzora nad radom operatera upravljanja ambalažnim otpadom.
Tagovi
Autorka