Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prolećna kosidba
  • 08.05.2023. 07:30

Dva miliona evra za spašavanje lanadi u kosidbi - u Nemačkoj. A kod nas?

Najvažnije je da poljoprivrednici imaju osećaj da moraju zaštiti divljač. Zašto i kako?

Foto: Depositphotos/brm1949
  • 103
  • 50
  • 1

Nemačko ministarstvo poljoprivrede nastavlja s finansiranjem nabavke dronova za spašavanje lanadi, ali i drugih divljih životinja koje svako proleće stradaju prilikom kosidbe. Ove će godine za tu namenu lovačkim udruženjima biti na raspolaganju dva miliona evra. Pri kupovini drona pokrivaju 60 odsto troškova investicije, maksimalno 4.000 evra po uređaju. Reč je o letelicama s termovizijskom tehnologijom koja se smatra najboljom opcijom spašavanja divljih životinja. 

Za to vreme na našim područjima malo ko pazi na lanad, zečeve, ali i ptice koje se sada gnezde u poljima. Ove životinje ne znaju ili jednostavno ne mogu pobeći i ostaju na milost i nemilost oštrih noževa kosilice. 

Lovci i poljoprivrednici moraju sarađivati

Savremeni načini poljoprivredne proizvodnje doveli su na polja moćne i brze mašine, koji u obradi zemlje pružaju mogućnost kakve se donedavno nisu mogle ni zamisliti. Ali, mogu naneti veliku štetu divljači i zaštićenim životinjskim vrstama. 

Doktor poljoprivrednih nauka Tomislav Dumić ističe da osim mehaničkih oštećenja, životinje doživljavaju i stres što se odražava na plodnost, genetiku, a mogu uzrokovati i smrt.

Svest o zaštiti mladunaca na poljima je razvijenija u zapadnoevropskim zemljama poput Nemačke, Austrije, Češke i tako dalje, gde lovci zajedno sa poljoprivrednicima provode programe isterivanja i spašavanja divljači pre obrade zemljišta, a dokaz je i dva miliona evra s početka članka. Dumić ističe kako tamo postoje i specijalizovane službe koje se bave tom problematikom, a mediji (pisani i elektronski) lovne i poljoprivredne struke konstantno upozoravaju na važnost zaštite divljači i životinjskih vrsta.

Pitanje je kako su završili mladunci ovog zeca (Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller)

Ipak, kaže kako je najvažnije da poljoprivrednici imaju osećaj da moraju da zaštite divljač.

"Ukoliko ga imaju pa uz to i dobru volju, nikakav zakonski propis im nije potreban. Nažalost, malo je njih koji tokom kosidbe razmišljaju o njihovoj zaštiti. Radne mašine ne koriste i nemaju ugrađene plašilice pa tek poneka divljač uspeva da pobegne s livade", navodi Dumić dodajući da je stvarne štete na milionima hektara nemoguće je proceniti. 

Naglašava i da najvećim delom lovnih površina upravljaju amaterska lovačka udruženja bez stalnih profesionalaca u lovištu koji bi stalno mogli da nadziru rad poljoprivrednih mašina.

"Ako se uništena divljač ne pronađe odmah, ubrzo je pojedu predatori, pa je počinjenje štete i počinitelja nemoguće dokazati. Paljenje rastinja, neadekvatan rad sa mašinama bez plašilica i druge štetne radnje najviše se sprovode zbog nepoznavanja zakona, ali i zbog nemara poljoprivrednika."

Strogi zakon i kažnjavanje u Nemačkoj

Dumić kaže kako se u nemačkom se zakonodavstvu i sudskoj praksi nepreduzimanje mera za zaštitu divljači prilikom kosidbe strogo kažnjava. Kao primer, a o kojem je u Lovačkom vesniku, u članku "Plašilice i detektori za spas mladunčadi" pisao Abramović V., daje presudu prema kojoj je nesmotreni poljoprivrednik, koji je kosidbom usmrtio pet lanadi, kažnjen s približno 1.800 evra, neračunajući sudske troškove. Ističe da će takve kazne nakon predviđenog preuzimanja zaštite divljači u Ustav Nemačke biti još strože. 

Greška tog počinilaca ponajpre je bila u tome što nije lovokupca obavestio o datumu kosidbe. Dakle, i kod nas je nužna uska saradnja poljoprivrednika i lovaca, ne samo u primeni uređaja za plašenje na kosilicama nego i u obaveštavanju o nameri i danu košnje. Na taj način bi lovci mogli pravodobno delovati, ponajpre obilaskom kosidbene površine neposredno pre kosidbe te pokušajem otkrivanja divljači i legla koja se na njoj nalaze. U tome posebno mogu pomoći izvežbani psi ptičari.

Kada su najugroženiji? 

"Problem stradavanja divljači može se rešiti jedino saradnjom lovaca i poljoprivrednika, jer je izuzetno važno poznavanje lovišta te biologije i navika divljači koja obitava na tom području", ponavlja Dumić.  

Razdoblje ugroženosti pojedinih vrsta od poljoprivredne mehanizacije može se videti u tabeli koja je deo završnog rada Stradanje divljači od poljoprivredne mehanizacije, Nemanje Irića. 

Dakle, kada se god može, kosidbu bi trebalo odložiti ili pak koristiti neki od načina za sprečavanje povređivanja i usmrćivanja, a njih je nekoliko. 

Jedan od njih je upotreba hemijskih sredstava ili repelenata neugodna mirisa, koji mogu uznemiriti i oterati divljač, a o čemu Irić detaljno piše u svom radu kojega možete pronaći na ovom linku

Tu su i različite fizičke metode kao što su ograde, postavljanje vizualnih naprava (plašila od vreća, različitih reflektora koji odašilju svetlost, strašila poput lutaka i sl.), radio uređaja, različiti akustične naprave (zvončići, limenke, čegrtaljke na vetar i vetar). Takođe, od pomoći je pretraživanje i isterivanja divljači sa školovanim psom. Efikasna je i upotreba mehaničkih plašilica od lanaca na mašinama. Tu je i adekvatan način kosidbe i odlaganja iste, upotreba infracrvenih detektora koji reaguju na toplotu životinje i automatski zaustavljaju rad kosilice te konačno upotreba bespilotne letelice s termovizijskom kamerom za pretragu područja.

Način i odlaganje kosidbe

Ono što možete napraviti bez ikakvih ulaganja je livade kositi od središta prema spolja. Kosidbom usmerenom prema središtu livade divljač teramo u kolonu u kojoj će sigurno stradati.

Kod posebno dugih livada, naročito uz put, treba kositi s jedne strane prema drugoj tako da divljač ima mogućnost sklanjanja na drugu parcelu, odnosno bega od saobraćajnice. Velike parcele mogu se podeliti na više manjih i kositi od središta prema van. Prilikom košnje može se podignuti nož kosilice, jer već nekoliko centimetara može spasiti život divljači.

Kosidbu, ako je ikako moguće treba odložiti za kraj juna ili početak jula, kad se većina mladih fazana, jarebica, kosaca izlegla i postala sposobna za beg.


Tagovi

Tomislav Dumić Ugrožena divljač Zaštita mladunčadi Povređeno lane Prolećna kosidba Kosidba i divljač


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.