Pretraživanje tekstova
Evropska komisija odobrila je zahtev za registraciju Norveške votke i Norveškog akvavita u registar zaštićenih oznaka geografskog porekla.
Evropska komisija odobrila je zahteve za registraciju Norveške votke (Norsk vodka) u registar zaštićenih oznaka geografskog porekla.
Votka je bistar, alkohol s neutralnim mirisom i ukusom, a sadržaj etil alkohola je najmanje 37,5 vol.%. Sirovina koja se koristi u proizvodnji je krompir ili neka vrsta žitarice. Destilacija i varenje alkohola ovoga pića odvija se unutar granica države, a razređivanje s vodom nakon destilacije i pakovanja može se obavljati izvan Norveške.
Najpoznatija norveška vodka je Vikingfjord, destilovana vodom s ledenjaka Jostedalsbren (Jostedalsbreen). Na takmičenju "International Wine and Spirit Competition" održanom u Londonu upravo ova vodka proglašena je najboljom. Ubrzo nakon tog takmičenja porasla je njena prodaja i potrošnja. Ova vodka ima 40% alkohola, ipak danas postoji i nekoliko pojačanih verzija i u raznim ukusima.
Osim votke, Evropska komisija odobrila je i zahtev za registraciju Norveškog Akvavita (Norsk Akevitt) koji je isto dobio oznaku geografskog porekla. Proizvod je nastao 1531. godine, a potiče iz grada Bergena koji je bio središte norveških ribara i trgovaca.
Najpre se dobijao iz raznih žitarica, a danas se pravi od krompira. Aroma mu potiče od začinskog bilja, najčešće kima ili komorača, a sama proizvodnja odvija se u drvenim bačvama.
Ovo je jedno od najpoznatijih alkoholnih pića u toj zemlji. Često se ispija na druženjima za Božić, Novu Godinu ili venčanja. Piće je zlatne boje, a nijanse variraju i do svetlo smeđe, zavisno od toga koliko je staro.
Ova će se pića pridružiti popisu već 1.460 ostalih zaštićenih proizvoda čija su imena dostupna u bazi eAmbrosia.
Tagovi
Evropska komisija Oznaka geografskog porekla Norveška votka Norveški akvavit Vikingfjord Alkoholno piće
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.