Pretraživanje tekstova
Evropska komisija odobrila je zahtev za registraciju Norveške votke i Norveškog akvavita u registar zaštićenih oznaka geografskog porekla.
Evropska komisija odobrila je zahteve za registraciju Norveške votke (Norsk vodka) u registar zaštićenih oznaka geografskog porekla.
Votka je bistar, alkohol s neutralnim mirisom i ukusom, a sadržaj etil alkohola je najmanje 37,5 vol.%. Sirovina koja se koristi u proizvodnji je krompir ili neka vrsta žitarice. Destilacija i varenje alkohola ovoga pića odvija se unutar granica države, a razređivanje s vodom nakon destilacije i pakovanja može se obavljati izvan Norveške.
Najpoznatija norveška vodka je Vikingfjord, destilovana vodom s ledenjaka Jostedalsbren (Jostedalsbreen). Na takmičenju "International Wine and Spirit Competition" održanom u Londonu upravo ova vodka proglašena je najboljom. Ubrzo nakon tog takmičenja porasla je njena prodaja i potrošnja. Ova vodka ima 40% alkohola, ipak danas postoji i nekoliko pojačanih verzija i u raznim ukusima.
Osim votke, Evropska komisija odobrila je i zahtev za registraciju Norveškog Akvavita (Norsk Akevitt) koji je isto dobio oznaku geografskog porekla. Proizvod je nastao 1531. godine, a potiče iz grada Bergena koji je bio središte norveških ribara i trgovaca.
Najpre se dobijao iz raznih žitarica, a danas se pravi od krompira. Aroma mu potiče od začinskog bilja, najčešće kima ili komorača, a sama proizvodnja odvija se u drvenim bačvama.
Ovo je jedno od najpoznatijih alkoholnih pića u toj zemlji. Često se ispija na druženjima za Božić, Novu Godinu ili venčanja. Piće je zlatne boje, a nijanse variraju i do svetlo smeđe, zavisno od toga koliko je staro.
Ova će se pića pridružiti popisu već 1.460 ostalih zaštićenih proizvoda čija su imena dostupna u bazi eAmbrosia.
Tagovi
Evropska komisija Oznaka geografskog porekla Norveška votka Norveški akvavit Vikingfjord Alkoholno piće
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.