Pretraživanje tekstova
Članovi pokreta zahtevaju od Vlade Srbije da se "ponište svi upravni akti, lokacijske dozvole, rešenja i odluke koji su potpisani sa Rio Tintom u ime građana Srbije, čime bi se i formalno-pravno Rio Tinto proterao iz zemlje".
Poslanici Evropskog parlamenta su ubedljivom većinom usvojili rezoluciju o prisilnom radu u kineskoj fabrici Linglong u Zrenjaninu i ekološkim protestima u Srbiji. Za rezoluciju je glasalo 586 poslanika, 53 su bila protiv, a 44 uzdržana, prenosi Beta.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izrazio je nadu da otvaranje Klastera četiri (Zelena agenda i održiva povezanost) u pristupnim pregovorima može da pomogne aktivnostima Srbije u suočavanju sa tim pitanjima. U rezoluciji se izražava duboka zabrinutost zbog ozbiljnih problema sa korupcijom i vladavinom prava u oblasti životne sredine, zbog nedovoljne transparentnosti i zbog procene ekoloških i socijalnih uticaja infrastrukturnih projekata, ukljući kineske investicije i zajmove, kao i one multinacionalnih kompanija poput Rio Tinta.
U tom kontekstu ukazuje se na otvaranje klastera 4 o zelenoj agendi i održivom povezivanju u pregovorima sa EU a srpske vlasti se pozivaju da prate "legitimne zabrinutosti izražene u ekološkim protestima i hitno se pozabave tim problemima".
Kako prenosi Dan u Beogradu, pokret Ekološki ustanak poziva građane na novi protest u subotu, 18. decembra 2021. od 14.00, ispred zgrade Vlade Srbije povodom projekta "Jadar".
Članovi pokreta zahtevaju od Vlade Srbije da se "ponište svi upravni akti, lokacijske dozvole, rešenja i odluke koji su potpisani sa Rio Tintom u ime građana Srbije, čime bi se i formalno-pravno Rio Tinto proterao iz zemlje".
Podsetimo, na sednici Gradskog veća u Loznici, održanoj u utorak 14. decembra, usvojen je predlog Odluke o stavljanju van snage Odluke o donošenju Prostornog plana grada Loznice od 29. jula 2021. godine, kojim bi se prethodno dozvolilo kompaniji Rio Tinto kopanje rudnika radi eksploatacije jadarita, minerala bogatim litijumom.
Tagovi
Ekološki protesti Evropski parlament Rezolucija Rio Tinto Jadarit Litijum
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Borisav Pantelić
pre 1 godinu
Sada je lobiranje za RT još žešće jer se kao najveći lobista uključio i sam predsednik države.Strašno koga smo izabrali