Pre bilo kakvih radova potrebno je da identifikujemo vrste koje nam prave probleme. Naoružajte se strpljenjem.
Foto: Depositphotos/Khaligo
646
31
0
Uskolisni korovi mogu da budu veliki problem u biljnoj proizvodnji. Prepoznaju se po uskim i dugim listovima, a često se radi o višegodišnjim vrstama koje se teško suzbijaju. Prednjače pirevina i sirak.
Pre bilo kakvih radova potrebno je da identifikujemo vrste koje nam prave probleme. Pristup zavisi od toga da li se radi o jednogodišnjim ili višegodišnjim vrstama. U svakom slučaju naoružajte se strpljenjem.
Što pre, to bolje
U bašti i polju vredi pravilo da je bolje suzbijanju pristupiti dok su biljke još mlade. Tada ih lakše čupamo, kopamo i izvlačimo rizome.
S druge strane, kada su biljke starije lakše je utvrditi o kojoj vrsti se radi.
Jedan od napasnika je i ljulj (Foto: Depositphoto/orestligetka)
Šest metoda suzbijanja
Postoje razne metode za sprečavanje rasta, a najpoznatija je malčiranje, prekrivanje površine, pomoću slame, sena ili lišća. Kako bi malč imao efekat potrebno je da njegov sloj bude debeo oko 15 cm. Međutim, za neke vrste ni to nije prepreka. Na prvom mestu su opet sirak i pirevina, ali ne zaostaju ni koštan, tipac, ljuljevi i druge vrste.
Pored toga za prekrivanje zatravnjenih površina može da koristi papir ili karton u zavisnosti od vrste i njene vitalnosti. Posle postavljanja nabacajte grumenje zemlje ili daske, kamenje da vetar ne odnese materijal koji ste koristili. Nakon toga zalijte takav malč kako bi ostvario što bolji kontakt sa površinom zemlje. Za suzbijanje sirka na manjim površinama mogu da vam posluže stare cigle, daske, staze, tepisi. Ponekad je potrebno da prođe godinu dana da rizom ugine ispod tepiha. Znajte da je dovoljna samo jedna biljčica sirka koja negde izviri. Dovoljna je da obezbedi hranu za rizome u zemlji i on će preživeti.
Između betonskih staza možemo da koristimo vrelu vodu, sirće, so. Imajte na umu da sirće i so negativno deluju na zemljište i ne koristiti ih na zelenim površinama, cvećnjacima ili u bašti.
Učestala košnja što bliže zemlji iscrpljuje biljku i podzemne organe koji gube vitalnost. Suša i nedostatak vlage u zemljištu doprinosi suzbijanju.
Ispaša je još jedan efikasan način suzbijanja travnatih korova na velikim površinama. Ovce su najbolje za održavanje. Pored stoke, dobra je i živina.
Za primenu herbicida od velike je važnosti vrsta korova i kakva je površina. Kada to znamo biramo herbicide. Totalni uništavaju sav biljni svet i njihova primena u poljoprivredi je ograničena. Za suzbijanje višegodišnjih trava koriste se herbicidi koje biljka usvaja i koji se transportuju u rizome. Za jednogodišnje dovoljni su kontaktni. Poseban problem je otpornost trava na herbicide koja se tokom vremena povećava.
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda! Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!