Pretraživanje tekstova
Suzbijanje nije lako jer se brzo širi pomoću rizoma, a seme ostaje aktivno i do 10 godina. Bez obzira šta radili i koji način koristili, potrebno je strpljenje i upornost.
Korovi u poljoprivredi mogu predstavljati veliki problem, a jedna od najčešćih korovskih vrsta je pirevina Agropyron repens syn. Elymus repens. Izuzetno potiskuje gajene useve, snažan je kompetitor za prostor, vodu, biljna hraniva, svetlost, otežava žetvu i berbu. Osim toga, koren izlučuje materije koje negativno utiču na druge biljne vrste.
Višegodišnja je trava koja se brzo širi rizomima, ali i semenom. Svaki klas formira oko 50 semenki koje zadržavaju klijavost četiri godine, a maksimalno do 10 godina.
Stvaraju se tokom celog perioda vegetacije, a najviše u oraničnom sloju. Snažno akumuliraju hraniva iz zemljišta, a moga da probuše krtole krompira i drugo korenasto povrće.
Iznad zemlje naraste i do visine od metar, a ispod površine formira gust splet podzemnih organa. Zbog toga njeno suzbijanje i iskorenjivanje nije lako. I sam čovek doprinosi njenom širenju, jer prelako odustajemo.
Osim upornosti, evo šest načina kako se rešiti pirevine:
Bez obzira šta radili i koji način koristili potrebno je strpljenje i upornost.
Tagovi
Agropyron repens Elymus repens Korovsko bilje Duboko oranje Malčiranje Čupanje Zelenišno đubrivo Herbicidi Pirevina Uništavanje pirevine Suzbijanje pirevine Kosidba
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.