Pretraživanje tekstova
Evropska komisija odobrila je prijavu za uključivanje "Paške soli“ iz Hrvatske i "Cebreros" vina iz Španije u registar oznaka zaštićenog porekla.
Evropska komisija odobrila je prijavu za uključivanje "Paške soli“ iz Hrvatske i "Cebreros" vina iz Španije u registar oznaka zaštićenog porekla. Poreklom iz Hrvatske, Paška sol je morska so i "fleur de sel", obe su dobijene iz slanih močvara u uvali ostrva Pag. Grumen soli formira se u početnoj fazi proizvodnje morske soli. Ukus je blago slatkast i ima veoma poroznu strukturu. "Paška sol" spominje se u literaturi još u 9. veku.
"Cebreros" naziv je za bela, roze i crna vina koja su proizvedena u opštinama u provinciji Avila u centralnoj Španiji. Vinogradi se nalaze na planinskim padinama, gde nadmorska visina mestimično premašuje visinu od 1.000 metara. Karakteristike zemljišta i klime reflektuju se u vinima, koja imaju karakterističnu voćnu aromu.
Ove dve nove oznake, pridružiće se listi od 2.235 proizvoda, vina i alkoholnih pića koji su već zaštićeni, a čije su informacije dostupne u bazi podataka.
Tagovi
Oznaka porekla Hrvatska Paška so Evropska komisija Cebreros Španija Pag Avila
Autor
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.