Pretraživanje tekstova
Strandžhanski med karakteristične je tamno braon boje i proizvodi se u hrastovim šumama masiva Strandža, na jugoistoku Bugarske.
Evropska komisija odobrila je bugarsku prijavu za registraciju Strandžhanskog meda, kod registra zaštićenih oznaka porekla.
Trenutno naše komšije imaju sedam registracija na nivou EU - pet garantovanih tradicionalnih specijaliteta i dve zaštićene geografske oznake.
Strandžhanski med pridružiće se tako listi od preko 1.445 zaštićenih imena. Kompletnu listu možete naći u DOOR-u.
Ovaj med karakteristične je tamno braon boje, proizvodi se u hrastovim šumama masiva Strandža, na jugoistoku Bugarske. Masiv Strandža deo je pan - evropske mreže zaštićenih područja, Natura 2000 i ima relativno visoku vlažnost vazduha i umerene temperature zbog blizine velikih vodenih površina.
Takvi uslovi dovode do jedinstvene kombinacije biljaka koje se odražavaju u ovom bugarskom medu.
Med se tu sakuplja tokom juna, jula i avgusta. Što ima uticaja na intenzitet boje kao i na blagu kiselost, kao i gorčinu ukusa.
Pčelarstvo je oduvek bila deo aktivnosti regiona Strandže. Tamo je to sastavni deo života, o čemu svedoče pčele i tragovi u panjevima koji datiraju od kraja 19. veka pa do danas.
Komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske komisije Fil Hogan i komesar za digitalnu ekonomiju i društvo, Maria Gabrijel, predali su u Briselu zvaničnu potvrdu o registraciji bugarskog meda, Manolu Todorovu, predsedniku Udruženja "Strandžanski manov med" i Elki Bojilovoj, šefu Odeljenja "Šeme kvaliteta“ u Ministarstvu poljoprivrede.
Prema šemama kvaliteta EU, zaštićena oznaka porekla štiti naziv proizvoda koji se proizvodi, prerađuje i priprema u određenom geografskom području i njegove karakteristike u suštini posledica su određenog geografskog okruženja.
Tagovi
Oznaka porekla Bugarska Med Masiv Strandža Fil Hogan Maria Gabrijel Manolo Todorov Elka Bojilova
Autor
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.