Uprkos visokim cenama žitarica, indeks cena hrane je ostao skoro nepromenjen zahvaljujući ostalim prehrambenim artiklima.
Svetski indeks cena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO je sa svojih 135,9 bodova u oktobru skoro nepromenjen u odnosu na septembar, pokazuje najnoviji izveštaj. Nešto je niži u odnosu na oktobar i to je sedmi uzastopni mesečni pad. Ali, visoke cene žitarica apsorbovale su niže za ostale prehrambene proizvode.
Dok su one rasle, pad je zabeležen za biljna ulja, mlečne proizvode, meso i šećer. U odnosu na vrhunac u martu, indeks je pao za 14,9 odsto, ali je ostao dva odsto iznad vrednosti u istom mesecu prošle godine.
Indeks žitarica je porastao za tri odsto, a indeks pšenice za 3,2 odsto. Najveći uticaj na tržište žitarica je imala neizvesnost oko izvoza iz Ukrajine i niže isporuke iz SAD zbog slabije žetve.
Međunarodne cene krupnozrnih žitarica porasle su za 3,5 odsto na mesečnom nivou, što je dovelo do globalnog rasta za kukuruz, od 4,3 odsto. Tome su doprineli slabije berbe u SAD i Evropskoj uniji, a dodatno su delovali suša u Argentini u vreme setve i neizvesan nastavak izvoza iz Ukrajine putem crnomorskih luka.
Zbog rasta cena kukuruza porasle su i one za sirak, za tri odsto. Za pirinač su porasle za jedan odsto.
Kada su u pitanju biljna ulja, indeks je pao za 1,6 odsto na mesečnom nivou, ali 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Rezultat je to nižih cena palminog, sojinog i repičinog ulja, koje su više nego nadoknadile veće kotacije suncokretovog.
Sličan je trend i kod mlečnih proizvoda sa padom od 1,7 odsto u odnosu na septembar i to je četvrti mesečni uzastopni pad. U odnosu na prošlu godinu još uvek je za 15,4 odsto viši. Globalna potražnja za ovim proizvodima je manja zbog zaliha, a ni Kina nije kupovala kako se predviđalo. U nekim zemljama Azije je došlo do povećanja cena.
Za 1,4 odsto pao je indeks cena mesa, četvrti mesec za redom. Ali, u odnosu na prošlu godinu indeks je za 5,8 odsto viši.
Najveći pad zabeležila je ovčetina, a sledi je svinjetina. Zbog velike ponude goveda za klanje, posebno u Brazilu, i svetske cene govedine su manje.
FAO indeks cena šećera je za 0,6 odsto manji u odnosu na septembar i 8,5 odsto u odnosu na vrednost u istom mesecu prošle godine, a najveći uticaj je imala dobra prognoza proizvodnje u Indiji. Ipak, dalji pad su ograničili zabrinutost zbog kiše koja ometa žetvu u Brazilu pa odlaže početak sezone u Indiji.
Osim toga, tu je i manja potražnja za uvozom, posebno iz Indonezije i Kine, zajedno sa višim cenama etanola u Brazilu, što je dovelo do veće upotrebe šećerne trske za proizvodnju etanola.
Tagovi
Autorka