Pretraživanje tekstova
Na Fruškoj gori mogu se naći gljive gotovo svih vrsta: od lekovitih i otrovnih do jestivih, pa i halucinogenih.
Fruška gora je jedno od idealnih staništa gljiva, jer njeni klimatski uslovi pogoduju da se ovde razvija čak 1.500 vrsta. One opstaju tokom sva četiri godišnja doba, ali ih najviše ima od proleća do kasne jeseni. Tu su šampinjoni, vrganj, lisičarka, sunčanica, rujnica i druge.
"Pečuraka najviše ima tokom septembra, oktobra i novembra. Na Fruškoj gori mogu se naći gljive gotovo svih vrsta: od lekovitih i otrovnih do jestivih, pa i halucinogenih. Jedna od najzanimljivijih gljiva je hrastova sjajnica, odnosno reiši. Poznata je po tome što revitalizuje organizam, podiže imunitet i pomaže u borbi protiv mnogih bolesti", priča za Dnevnik Dejan Ivanić, vlasnik restorana na Iriškom vencu.
On naglašava da seča šume ugrožava pečurke, jer se uništava njihovo stanište. Kako kaže, budućnost gljiva zavisi od odnosa prema Fruškoj gori, a većina posetilaca nije edukovana za berbu: "Često iščupaju celu gljivu, oštećujući micelijum, pa gljiva više ne može da raste. Potrebno e da beru samo nadzemni deo, da bi i sledeće sezone na tom mestu nikle nove pečurke. Ljubitelji prirode treba da sakupljaju samo one gljive za koje su sigurni da su jestive, te da ne uništavaju vrste koje ne prepoznaju".
Na Fruškoj gori mogu se pronaći i skupoceni beli i crni tartufi, pa tako i lovci na ove gljive. Mnogi tvrde da je beli fruškogorski tartuf kvalitetniji nego onaj koji dolazi iz severne Italije. Tartufi uglavnom rastu oko stabala kestena, hrasta, bele topole i lešnika.
Izvori
Tagovi
Fruška gora Gljive Pečurke Tartufi Dejan Ivanić
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 4 dana
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje