Bez obzira na njihovu ključnu ulogu, mnogi mali poljoprivrednici su među najsiromašnijim ljudima
Uprkos svojoj veličini, mali poljoprivrednici proizvode više od trećine svetske hrane na samo 24 odsto globalnih poljoprivrednih površina. Oni takođe osiguravaju do 80 odsto snabdevanja hranom u podsaharskoj Africi i Aziji odnosno gotovo dve milijarde ljudi zavisi od proizvodnje ovih poljoprivrednika, podaci su Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koje prenosi Euractiv.
Međutim, navodi FAO, bez obzira na njihovu ključnu ulogu u snabdevanju lokalnih zajednica, mnogi mali poljoprivrednici među najsiromašnijim su ljudima na svetu, često i pogođeni glađu.
U svom izveštaju, dodaju da je poljoprivreda doživela značajan tehnološki napredak u poslednjim decenijama. Precizna poljoprivreda kao što su automatsko upravljanje, optimizacije setve, mapiranje prinosa, pokazala se vrednima kako za prihod tako i očuvanje životne sredine, ali prelazak na vrhunsku tehnologiju nije ekonomski isplativa opcija za malo gazdinstvo.
Mali poljoprivrednici širom sveta ekonomski gledano, bore se sa finansijskim ograničenjima kao što su otežan pristup kreditima, visoki troškovi inputa, na primer đubriva, kao i konkurencijom velikih kooperacija.
"Manjak radne snage, depopulacija i sve veći troškovi proizvodnje dodatno komplikuju njihovu sposobnost održavanja profitabilnog poslovanja", opisuju.
Prema nedavnoj studiji, mnogi programi ruralnog razvoja i prateće subvencije, kako širom sveta tako i u Evropi, imaju ograničen uspeh u rešavanju temeljnih uzroka ruralnog siromaštva. To je uglavnom zato što su usredsređeni na kratkoročna rešenja bez doprinosa dugoročnoj strukturnoj transformaciji.
Zbog navedenih činjenica, na nivou EU okupilo se više učesnika iz prehrambenog i poljoprivrednog sektora u koaliciju 'Carbon+ Farming Journey' kako bi osmislili rešenja i prakse korisne za klimu, živoitnu sredinu i same male poljoprivrednike.
Prema izveštaju, nakon meseci razgovora sa skoro 2.000 poljoprivrednika u sedam zemalja, a koje predstavljaju 43 odsto evropske poljoprivredne proizvodnje, došli su do podatka da 80 odsto njih navodi da potražnja potrošača podstiče usvajanje održivih praksi, a samo 46 odsto smatra to sredstvom za poboljšanje učinka gazdinstva.
Poljoprivrednici su takođe izrazili zabrinutost zbog skupih ulaganja potrebnih za prilagođavanje tehnologija poput sistema navodnjavanja klimatskim promenama. Na primer, samo tri odsto nemačkih proizvođača krompira ima navodnjavanje. S ionako niskim prihodima i ojetljivošću na tržišne fluktuacije, mali i srednji ne mogu sami da reše ovaj problem.
Identifikovali su i značajne razlike u intervencijama kroz strateške planove Zajedničke poljoprivredne politike. Poljoprivrednici su izrazili zabrinutost da bi ta razlika mogla narušiti tržišnu konkurentnost.
Istaknuto je i da su poljoprivrednici ključan faktor opstanka ruralnih krajeva, a standardizovani pristupi i studije temeljene samo na dokumentima, ne vide specifičnosti ovih područja i njihovih potreba. Zato je potrebno prepoznati ih i doneti intervencije koje će biti efikasnije.
Tagovi
Autor