Pretraživanje tekstova
Istraživanja pokazuju da meso, jaja i mleko obezbeđuju niz važnih makronutrijenata koje je teško dobiti iz biljne hrane u potrebnom kvalitetu i količini, poručuje FAO.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu FAO pozvala je vlade širom sveta da promovišu prednosti konzumiranja životinjskih proizvoda. Izveštaj nosi naslov "Doprinos hrane dobijene od kopnenih životinja za poboljšanu ishranu i zdravstvene rezultate".
FAO je ukazala da su meso, jaja i mleko esencijalni izvori nutrijenata, posebno za najugroženije grupe društva i da se ne mogu lako dobiti iz biljne hrane.
Posebno su neophodni u ključnim životnim fazama kao što su trudnoća i dojenje, detinjstvo, adolescencija i starost.
FAO izveštaj naziva najsveobuhvatnijom analizom koristi i rizika konzumiranja hrane životinjskog porekla, a zasnovan je na podacima i dokazima iz preko 500 naučnih članaka i oko 250 dokumenata.
Istraživanja pokazuju da meso, jaja i mleko obezbeđuju niz važnih makronutrijenata poput proteina, masti i ugljikohidrata, kao i mikronutrijenata koje je teško dobiti iz biljne hrane u potrebnom kvalitetu i količini. Ova hrana sadrži visokokvalitetne proteine, nekoliko esencijalnih masnih kiselina, minerale (gvožđe, kalcijum, cink, selen, vitamin b12) i brojna druga korisna jedinjenja.
U izveštaju se navodi da su najčešći nedostaci gvožđa i vitamina A, posebno kod dece i trudnica. Posmatrano globalno, najviše su pogođena deca predškolskog uzrasta. Od nedostatka gvožđa, vitamina A i cinka pati oko 372 miliona dece i oko 1,2 milijarde žena u reproduktivnom dobu. Najviše su ugrožena deca od kojih tri četvrtine živi u južnoj i istočnoj Aziji, pacifičkom regionu i podsaharskoj Africi.
Ovakva hrana smanjuje mogućnost zaostajanja u razvoju i gubitka težine kod dece mlađe od pet godina, nisku porođajnu težinu, anemiju kod žena reproduktivnog uzrasta, ali i gojaznost zarazne bolesti kod odraslih.
FAO ističe da sektor stočarstva i dalje mora da doprinosi rešavanju izazova, posebno u vezi s ekološkim pitanjima krčenja šuma, promena u nameni zemljišta, emisije gasova staklene bašte, neodrživog korišćenja vode i zagađenja.
Drugi izazovi su upravljanje stadom, zdravlje životinja, a u nekim delovima sveta važna su socijalna pitanja vezana za uzgoj stoke.
Napominje se da konzumiranje prerađenog crvenog mesa može da poveća šanse za ishode hronične bolesti. Konzumacija neprerađenog u umerenoj količini, do 71 g/dan se smatra bezbednim u odnosu na hronične bolesti. Dokazi koji povezuju s bolešću su neuverljivi u slučaju mleka i beznačajni u slučaju jaja i živine, poručuju u FAO.
Pozvane su vlade širom sveta da ažuriraju nacionalne smernice o ishrani kako bi uzeli u obzir, gde je to prikladno, kako meso, jaja i mleko mogu da doprinesu specifičnim potrebama za nutrijentima tokom života ljudi.
Tagovi
FAO Nutrijenti Hrana Jaja Meso FAO izveštaj Mleko Konzumiranje hrane
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.