Pretraživanje tekstova
Kada bi potražnja za mesom i mlečnim proizvodima iz stočarstva pala za dve trećine, 44 odsto poljoprivrednog zemljišta u deset evropskih zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu. A šta bi sa njim?
Više od polovine poljoprivrednih površina u deset evropskih zemalja - Danskoj, Nemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Holandiji, Poljskoj, Rumuniji, Švedskoj i Španiji koristi se za uzgoj hrane za stoku, odnosno proizvodnju mesa i mlečnih proizvoda. Pri tom se oko 20 odsto poljoprivrednih površina koristi za uzgoj biljaka namenjenih ljudskoj ishrani, navode autori studije "Nova korist zemljišta - Potencijal alternativnih proteina u Evropi", iz centra za istraživanje "Green Alliance".
Pišu kako u Evropi gotovo da više nema produktivnog zemljišta i sve se više oslanjamo na uvoz. Tako se neće postići evropski zeleni ciljevi, poručuju.
Umesto mesa i mlečnih proizvoda predlažu korišćenje alternativnih biljnih proteina, ali i algi, gljiva i insekata, ali i proteina dobijenih fermenitisanjem te proizvodnjom iz ćelija.
"Imaju jednako dobar ukus kao meso i mlečni proizvodi, a istovremeno znatno niže troškove za potrošače i životnu sredinu. Oni već danas postupno zamenjuju prerađeno meso i mlečne proizvode jer postaju konkurentniji u odnosu na životinjske proizvode", stoji u studiji koja je predstavljena uoči Međunarodne zelene nedelje u Berlinu, a naručio ju je i finansirao "Good Food Institute Europe", nevladina organizacija aktivna na području ove vrste hrane.
Njihova računica pokazuje da kada bi potražnja za mesom i mlečnim proizvodima iz stočarstva pala za dve trećine, 44 odsto poljoprivrednog zemljišta u navedenih deset zemalja ne bi bilo potrebno za uzgoj stočne hrane i ispašu.
"Potreba za površinama u drugim zemljama pala bi još više, za 57 odsto. Time bi se oslobodilo područje veličine Španije koje se trenutno koristi za proizvodnju hrane koja se svejedno uvozi u Evropu. Pitanje je kako se to područje može bolje iskoristiti", stoji u studiji.
Smatraju da bi se na taj način mogla poboljšati samoodrživost, stvoriti više prirodnih staništa koja skladište ugljenik i čuvaju divlje vrste te povećale površine za agroekološke poljoprivredne metode.
Tagovi
Alternativni proteini Nedostatak zemljišta Studija Hrana za stoku Hrana za ljude Poljoprivredno zemljište
Autorka
Ekološki pokret Marš sa Drine i nemačka nevladina organizacija Green Legal Impact objavili su da su Evropskoj komisiji i članovima Odbora za kritične sirovine uputili žalbu na projekat Jadar za otvaranje rudnika litijuma kod Loznice koji pl... Više [+]
Ekološki pokret Marš sa Drine i nemačka nevladina organizacija Green Legal Impact objavili su da su Evropskoj komisiji i članovima Odbora za kritične sirovine uputili žalbu na projekat Jadar za otvaranje rudnika litijuma kod Loznice koji planira kompanija Rio Tinto. Rio Sava Exploration je status strateškog projekta po Zakonu EU o kritičnim sirovinama tražila za planirani rudnik litijuma i bora u dolini reke Jadar kod Loznice. Ovaj projekat ne bi trebalo da dobije strateški status iz pravnih, ekoloških, društvenih i političkih razloga, navele su te dve nevladine organizacije u saopštenju. Predlog projekta koji je dostavljen na procenu uticaja na životnu sredinu sada je u fazi utvrđivanja opsega. #projekatjadar
Miroslav Todorović
pre 11 meseci
Neka, hvala lepo. Samo neka oni jedu bube... EatZeBugs