Pretraživanje tekstova
Gradnjom ovog vetroparka bi godišnja emisija ugljen-dioksida u našoj zemlji trebalo da bude manja za oko 247.000 tona, a prema tvrdnjama jednog od investitora, doprineće i ambicioznom cilju Srbije da podigne udeo potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 27 do 2020. godine.
Izraelska kompanija "Enlight Renewable Energies" će na teritoriji banatske opštine Kovačica izgraditi jedan od najvećih vetroparkova u Srbiji. Kako prenosi RTS, taj vetropark imaće 38 turbina, proizvodnog kapaciteta 104,5 MW, a ceo projekat će koštati 189 miliona evra.
Gradnjom tog vetroparka bi godišnja emisija ugljen-dioksida trebalo da bude manja za oko 247.000 tona, a prema tvrdnjama jednog od investitora, doprineće i ambicioznom cilju Srbije da podigne udeo potrošnje energije iz obnovljivih izvora na 27% do 2020. godine.
Gilad Javec, generalni direktor kompanije "Enlight Renewable Energies" istakao je da će vetropark u Kovačici obezbediti "čistu električnu energiju" za preko 65.000 domaćinstava u našoj zemlji, a takođe kako je dodao biće otvorena i nova radna mesta.
U Srbiji se domaćinstva i industrijska postrojenja snabdevaju električnom energijom uglavnom proizvedenom u velikim i starim hidroelektranama i termoelektranama na lignit, pa je srpska vlada definisala ciljeve u oblasti energetike u nameri da se odgovori na zahteve za sve većom tražnjiom struje koja je dobijena na ekološki, pouzdan i ekonomičan način.
Foto: Frits van Eck / Flickr
Izvori
Tagovi
Energija Obnovljivi izvori Vetar Ministarstvo rudarstva i energetike Enlight Renewable Energies Gilad Javec Investicije Srbija Vetroparkovi Kovačica Hidroelektrane Ugalj Termoelektrane Ekologija Energetika
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!