Ključno je da lokalno stanovništvo, a najviše predstavnici vlasti, prepoznaju koristi i potencijale močvara poput razvoja agroturizma ili edukativnih sadržaja te očuvaju i obnove močvarna staništa, poručuju iz WWF Adria.
Povodom Svetskog dana močvara koji se obeležava 2. februara i čiji se fokus ove godine stavlja na očuvanje bioraznolikosti, svetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adrija želi da skrene pažnju na njihov značaj kako za mnogobrojne vrste biljaka i životinja, tako i za ljude.
Koristi močvara, navode u saopštenju, su brojne, njena vegetacija doprinosi boljem kvalitetu vode i deluje kao filter koji umanjuje uticaj različitih izvora, ublažuje posledice klimatskih promena, dok su usluge močvarnih ekosistema višestruko veće od npr. šumskih.
Suši se evropsko zemljište: Umesto da upija ugljen dioksid, oslobađaće ga?
Uprkos svemu tome močvare i druga vlažna staništa nestaju tri puta brže od kišnih šuma. Čak 35% njih nestalo je od 1970. godine, dok je u istom razdoblju nestalo 81% populacije vrsta čiji su močvare dom. Procenjeno je da je pred izumiranjem 25% močvarnih vrsta. "Posebno su ugrožene močvare i druga vlažna staništa na ostrvima. Upravo su ostrvska vlažna staništa nekada bila ključna za opstanak stanovništva jer su predstavljala jedini izvor slatke vode za ljude, poljoprivredu i napajanje stoke“, istaknula je Irma Popović Dujmović iz WWF Adria.
Procenjeno je da je pred izumiranjem 25% močvarnih vrsta.
Glavni uzroci nestajanja močvarnih staništa su isušivanja zbog poljoprivrede ili izgradnje, eksploatacija njihovih resursa te klimatske promene. Ključno je da lokalno stanovništvo, a ponajviše predstavnici vlasti, prepoznaju njihove koristi i potencijale poput razvoja agroturizma ili edukativnih sadržaja te očuvaju i obnove močvarna staništa.
"Moramo se konačno udaljiti od mišljenja da su močvare izvor zaraze i bolesti i prihvatiti činjenicu da od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa korist imaju i priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korišćenje potencijala močvarnih staništa ključ je očuvanja bioraznolikosti", zaključila je Popović Dujmović.
Tagovi
Autorka
Otac Predrag Popović: Situacija za današnjeg seljaka je veoma teška
Zatišje na tržištu soje i ječma, pšenica najtraženija roba na Produktnoj berzi. A cene?
Kako se ponaša azot, fosfor i kalijum u zemljištu?
Glamočić: Srbija je zemlja vrednih domaćina, cilj u 2026. jačanje domaće proizvodnje
Goran Stamenković
pre 1 nedelju
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+]
