Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Subvencionisanje đubriva
  • 24.08.2015. 11:00

Jedna Vučićeva odluka "gura" agrar

Država treba subvencijom prepoloviti cenu đubriva, a kroz akcize bi svoj novac dobila nazad. Jeftinije sirovine - jeftiniji proizvodi stočarstva.

  • 1.657
  • 150
  • 0

Sve poslove radite kako struka zahteva: rotirate useve, pripremate zemljište, sejete deklarisano seme, negujete, ... i opet nemate dobre prinose. Verovatono, ne đubrite dovoljno. Zašto? Đubrivo je skupo. Šta vam treba? Jednostavno - jeftinije đubrivo.

Nedavno smo pisali o tome kolika je razlika između đubrenih i neđubrenih useva u ovoj godini. Naš sagovornik iz predhodne priče Rafail Ruskovski je otišao korak dalje. Nekada narodni poslanik i pokrajinski sekretar za indormisanje, a danas poljoprivrednik, vredno je radio na jednom dokumentu koji je nazvao: "Vučićev New deal za srpsku poljoprivredu i privredu". Zašto Vučićev? Zato što sve strateške odluke u državi može doneti čovek koji ima sve poluge moći u svojim rukama.

Analiza Rafaila Ruskovskog

Upotrebljavamo samo 20-25% od optimuma đubriva

Najbrži način ulaganja i vraćanja novca u Srbiji je u poljoprivredu. Najbrže vraćanje je ulaganjem u mineralno đubrivo. Naime, nesporno je da ratarstvo u Srbiji troši ukupno godišnje tek 20 - 25% potrebnih količina mineralnog đubriva. Naime na 4 miliona hektara koliko ima u Srbiji, godišnje se upotrebi tek oko 250 - 300 hiljada tona, a realna potreba prema agrotehničkom minimumu je 2 miliona tona. Zemljoradnici đubrivo ne kupuju, ne zato što ga nema na tržištu, već zato što je za njih preskupo.

Subvencijama prepoloviti cenu đubriva

Trenutna cena prosečne formulacije đubriva je 50 dinara za 1kg. Da bi ga zemljoradnici upotrebljavali, potrebno je da njegova cena bude na nivou 25 dinara za 1kg. To znači da bi država trebalo da po jednom hektaru upisanom u registar poljoprivrednih gazdinstva đubrivo subvencioniše sa 25 dinara po kilogramu, a najviše 500 kg po hektaru. Na tri miliona hektara trošak države bio bi 37.5 milijardi dinara (milion i po tona mineralnog đubriva x 25 hiljada dinara = 37.5 milijardi dinara). Kalkulacija se odnosi na 3, a ne 4 miliona hektara jer je pretpostavka da se na milion hektara sprovodi adekvatna agrotehnika, odnosno već sada upotrebljava potrebna količina đubriva. Takođe, u prvim godinama ne možemo računati da će baš svaki hektar biti pokriven predloženom merom. Ukoliko bi se mera primenila na svih 4 miliona hektara, to za državu ne predstavlja veći izdatak već samo veći društveni bruto proizvod.

Državu gotovo da ništa ne košta. Kako?

Država 37.5 milijardi ulaže u prvom kvartalu tekuće godine. Pošto se đubrivo kupuje za 75 milijardi dinara, od PDV-a prilikom prodaje država dobija 7.5 milijardi dinara. Upotrebljeno veštačko đubrivo po hektaru stvara veći društveni bruto proizvod za oko 60 hiljada dinara po hektaru. U zavisnosti od kulture, on se kreće od 45 do 80 hiljada dinara kod intenzivnih useva. Kada na jesen 300 hiljada registrovanih poljoprivredna gazdinstva, a ukupno preko 500 hiljada stvarno prisutnih, ostvare taj uvećani prihod, oni će novac potrošiti u Srbiji. Najčešći artikli koje kupuju zemljoradnici su, na sreću države, akcizni proizvodi: derivati nafte, cigarete i alkoholna pića. Svi drugi proizvodi koje će oni kupiti oporezivani su sa 20% PDV, a u manjem broju sa 10% PDV-a. Tako možemo računati da od 60 hiljada novostvorene vrednosti država do kraja godine po jednom hektaru, preko poreskih obaveza naplati najmanje 12 hiljada dinara što pomnoženo sa tri miliona hektara iznosi 36 milijardi dinara.

Državna administracija na ovome čak i zarađuje

Dakle, država u prvom kvartalu pozajmi poljoprivrednim gazdinstvima 37.5 milijardi, a do kraja godine u svoju kasu vrati najmanje 36 milijardi naplaćujući poreze i akcize na novostvorenu vrednost koja po jednom hektaru, kao što smo rekli, iznosi prosečno 60 hiljada dinara. Na to se još dodaje 7.5 milijardi dinara kao porez na promet plasiranog veštačog đubriva u iznosu od 7.5 milijardi. Tako prostom računicom dolazimo do dohotka za državu od najmanje 6 milijardi dinara u odnosu na pozajmljen novac na proleće. Efekat novostvorene vrednosti na 3 miliona hektara je 180 milijardi dinara. Iz te novostvorene vrednosti poljoprivredna gazdinstva bi ojačala svoju ekonomsku snagu, platila poreske obaveze, dug javnim preduzećima i počela da troše proizvode industrije Srbije što je osnov za realizaciju domaće industrije. Ovakve mere su potrebne u sledeće tri godine, jer posle toga gazdinstva će biti osposobljena da sama stvaraju višak iz koga će finansirati svoju proizvodnju.

Podsticaj i drugim delovima društva

Realizacijom ovog projekta država dobija podsticaj i za sve druge delove društva. Naime, ovom merom rod, na primer, kukuruza neće biti 8 nego 12 t/ha. Zemljoradniku je svejedno da li je prodao 8 t kukuruza po 15 dinara ili 12 t po 10 dinara. Ekonomski efekat je isti, ali sa smanjenom cenom kukuruza tovljači stoke mogu isporučiti svoj proizvod jeftinije, a time i klanice mogu smanjiti cenu mesa u prodavnici. Ovom merom cena svežeg mesa bi mogla pasti i za 25%, a pošto penzioneri pola svoje penzije troše na hranu, dakle, ne samo meso već i voće i povrće, na ovaj način njihova penzija bi bila uvećana za 12% prosečno.

Dakle, ulaganje na početku proizvodnog lanca osetiće i krajnji potrošači, a to su pored penzionera i radnici u javnom i privatnom sektoru. Kalkulišući taj efekat, mera je dvostruko značajnija od gore navedenog ekonomskog efekta direktnog ulaganja. Sprovodeći ovu meru, domaći poljoprivrednici bi se izjednačili sa cenama evropskih poljoprivrednika i izbegli konkurenciju stranih poljoprivrednih proizvoda. Ova mera je potrebna mimo redovnih dosadašnjih subvencija u poljoprivredi koje su nažalost najmanje u regionu i u Evropi.

Šta kaže stručna javnost?

To je kalkulacija Rafaila Ruskovskog. Dokument koji svakako zaslužuje pažnju stručne javnosti. Namera je dobra, samo treba videti pod kojim uslovima sprovodiva. Ovu analizu svakako treba uzeti u razmatranje.

Interesovao nas je i stav stručne javnosti, pa smo jednom poljoprivredniku, ekonomskom novinaru i činovniku državne uprave postavili sledeće pitanje:

Šta mislite o predlogu da država sledeće godine u cilju podizanja potrošnje mineralnih đubriva i povećanja biljne proizvodnje, po jednom hektaru upisanom u registar poljoprivrednih gazdinstva, pred prolećnu setvu subvencioniše kupovinu đubriva sa 25 dinara po kilogramu, a najviše 500 kg po hektaru?

Poljoprivrednik na Čeneju, Milorad Markov. "Moraju se uvažavati računi za đubrivo počevši od prvog septembra ove godine. Razlog je jednostavan, jer nakon žetve soje, suncokreta i kukuruza pre zimskog oranja, mnogi rasturaju đubrivo pa zaoravaju. Da se uvažava nabavka svih vrsta mineralnih djubriva u količini do 500 kg po hektaru, subvencijom od 25 din po kg. Takođe, treba predložiti i subvencionisanje dizel goriva sa 50 din po litru, za 60 litara maksimalno po hektaru obradive površine upisanim u registar gazdinstava. Moraju se priznati računi nabavke goriva sa svih benzinskih pumpi."

Ekonomski novinar Živan Lazić. "Iskustva sa subvencionisanjem su očajna. Oko 90 odsto državnog novca namenjenog ovoj svrsi je završilo na računu monopoliste u prometu mineralnim đubrivom. Osnovni problem u srpskoj poljoprivredi je razbijanje monopola. Dokle god oni postoje čvrsto ušanceni, svaka državna pomoć završi kao njihov prihod."

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Slobodan Teofanov. "Ovaj predlog ima moju podršku. Kada je davana subvencija za đubrivo, i kada se, evidentno, povećala potrošnja mineralnog đubriva, imali smo i veće prinose! To se može potkrepiti statistikom. Ovde možda treba razmišljati i subvencionisanju stajskog đubriva."

Dakle, na potezu je predsednik Vlade. Bez sumnje, ovaj članak će mu njegova PR služba dostaviti koliko sutra. Kao i sve u kojima se pominje.


Tagovi

Rafail Ruskovski Milorad Markov Živan Lazić Slobodan Teofanov Đubrivo Subvencije Aleksandar Vučić Analiza Zemljoradnici Stočari Mineralno đubrenje Veštačko đubrivo Poljoprivredna gazdinstva Podsticaj Novostvorena vrednost Cena svežeg mesa


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."