Kakav je položaj žena u poljoprivredi?

Na okruglom stolu održanom na temu rodne osetljivosti u razmeni informacija u toku prirodnih nepogoda, moglo se čuti kako Srbija ima prilično dobro razvijen zakonski i institucionalni okvir kada je rodna ravnopravnost u pitanju.

Šta je urađeno na unapređenju?

Međusektorski skup je bio posvećen načinima integrisanja rodnih pitanja u proces izrade planova zaštite i spašavanja u vanrednim situacijama i uvođenju rodno osetljivih izmena u postojeće politike, što će omogućiti adekvatnije reagovanje muškaraca i žena na prirodne katastrofe prouzrokovane poplavama. Učesnici skupa bili su predstavnici organa nadležnih za vanredne situacije i upravljanje vodama, organizacija civilnog društva i medija. Prisutnima se obratio i šef Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS u Srbiji Jan Luneburg i ministarka Snežana Bogosavljević Bošković.

Ovom je prilikom ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine, Snežana Bogosavljević Bošković, istaknula kako je Narodna skupština usvojila Zakon o rodnoj ravnopravnosti, dok je Vlada donela Strategiju i nacionalni akcioni plan za poboljšanje položaja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti. Osim toga, Vlada je formirala Koordinaciono telo za rodnu ravnopravnost, kao multisektorski organ koji će koordinirati uvođenje politika rodne ravnopravnosti u sve oblasti društva.

Žene su posebno obespravljene u poljoprivredi

Ministarka se osvrnula i na istraživanja i istakla da je položaj žena u Srbiji neravnopravan, a posebno su žene obespravljene u poljoprivredi, gde zbog tradicionalno postavljenih vrednosnih stavova, a i uloge u porodici nemaju ravnopravan pristup resursima, pravima i informacijama. Primerice, poražavajuća je činjenica da žene koje su nosioci poljoprivrednih gazdinstava nemaju pravo na porodiljno odsustvo. Naime, prema Zakonu o radu, one nisu u radnom odnosu, unatoč tome što državi plaćaju doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje, kao i sve druge zaposlene žene. Ministarka je istakla da su samo 17 odsto žena vlasnice poljoprivrednih gazdinstava, a ukazala je i na brojne druge probleme sa kojima se žene u poljoprivredi susreću. Kao primer navela je i da su žene poljoprivrednice često neplaćene za svoj rad, imaju problema sa zdravstvenim uslugama, a često se susreću i sa nasiljem u obitelji. Takve stvari dešavaju se uglavnom zbog tradicionalno postavljenih vrednosti i uloge žene u porodici.

Ravnopravniji odnosi za bolji prosperitet

U cilju podsticanja ravnopravnijih odnosa u poljoprivredi jedan od ciljeva Nacionalne strategije za poboljšanje položaja žena i unapređivanje rodne ravnopravnosti je i uvođenje posebnih podsticaja za žene u poljoprivredi, za što se zalaže ministarka. Šef Odeljenja za demokratizaciju Misije OEBS u Srbiji Jan Luneburg, smatra da je ravnopravnost polova i kuključivanje žena u društvu iznimno važna za ekonomski prosperitet zemlje.

Foto: depositphotos.com; Xalanx