Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kamenje
  • 30.03.2024. 12:00

Kako odstraniti kamenje sa njiva?

Zbog povećanih zahteva za hranom, pristupa se sistematizaciji već korišćenih, ne sasvim pogodnih zemljišta za intenzivnu proizvodnju i sanacija neobrađenih ili plavljenih površina. Evo kojim mašinama se odstranjuju ti problemi.

Foto: Depositphoto/ilyasmadiyev (ilustracija)
  • 240
  • 36
  • 0

Prisustvo kamenja u zemljištu može u velikoj meri da utiče na podizanje višegodišnjih zasada i da izazove niz smetnji i poteškoća. Zbog toga, korišćenje određenih mašina za uklanjanje krupnog i sitnog kamenja je neizbežno za dalju proizvodnju, a kada se primenjuju i na koji način funkcinišu objasnio je za Agroklub profesor u penziji sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Rajko Bugarin.

"Sistematizacija i priprema terena za podizanje višegodišnjih zasada radi se u dva slučaja - kada se neko zemljište prvi put privodi kulturi i koje nije obrađivano pa treba da se raskrči i očisti i drugi slučaj, kada su zemljišta delimično i povremeno plavljena, što je slučaj na lokacijama pored reka. Na primer, bila je poplava, voda je izbacila kamen i šljunak i kada se voda povuče, ostaje problem ako se kamenje nalazi u većem procentu u zemljištu", rekao je Bugarin i dodao da se u tom slučaju kod kultivisanog zemljišta javlja potreba za povremeno odstranjivanje kamenja sa površine.

On je naveo da treba razlikovati mašine za čišćenje od krupnog i od srednje krupnog kamena i šljunka.

"Za čišćenje krupnog, koriste se specijalne rešetkaste kašike koje se frontalno postavljaju na traktor i rade na principu da se jednostavno kašika spusti, sa vilama se zarije ispod površine zemljišta, zahvati se krupan kamen, podiže se i ubacuje se u prikolicu ili bunker", rekao je naš sagovornik i dodao da je njihov učinak mali jer podižu pojedinačne kamene blokove.

Mašine za srednje i sitnije kamenje

Srednji i sitniji primerci kamena, odnosno šljunak mogu, kako profesor kaže, da se odstranjuju jednofazno (sa više operacija u jednom prohodu) i višefazno (iz više prohoda).

"Kod jednofaznog odstranjivanja, u jednom prohodu se vadi kamenje, utovara u transportno sredstvo ili u bunker, pa se radi pretovar, a kod dvofaznog sistema se prvo radi vađenje i odlaganje u trake, pa se u drugom prohodu sa drugom mašinom koja ide na 10-15 cm ispod površine zemljišta, podiže preko letvičastog transportera - rešetkastog, čisti od zemlje i preko elevatora ubacuje u transportno sredstvo koje se kreće paralelno sa tom mašinom", rekao je Bugarin.

Kada je isplativost u pitanju, to je mač sa dve oštrice. U jednu ruku, jednofazne mašine su komplikovanije i skuplje, ali svoj posao obave u jednom prohodu što je logistički jeftinije, a mašine za dvofazno sakupljanje su jeftinije i jednostavnije, ali je za njih potrebno i dva prohoda. Međutim, kada se na kraju podvuče crta, profesor ipak misli da je jeftinije obavljanje u dva prohoda, baš zbog jednostavnosti i cene tih mašina.

Mekše kamenje se raspršuje na njivi

Međutim, kada sa zemljišta treba da se odstrani kamen na bazi krečnjaka, koriste se drugačije mašine - drobilice kamena. Rad drobilice na terenima sa tvrdim mineralima kao što su bazalt, kremen ili granit, kako naš sagovornik kaže, ne dolazi u obzir.

Osnovu mašine čini mlin čekićar i rotoudarč sa zupcim, koji pri obrtanju prolaze kroz nepokretni "češalj". Oko njih je postavljeno masivno jako kućište od debelog čeličnog lima.

"Ove mašine preko dva radna sklopa mogu da usitne kamenje na veličinu frakcije, i kao takvo se rasprši po površini zemljišta", kaže Bugarin i dodaje da se ove mašine pogone preko priključnog vratila traktora i da je za njih potrebna pogonska snaga od 55 do 100 kW.


Tagovi

Rajko Bugarin Vađenje kamenja Sakupljanje kamenja Drobilice kamenja Priključne mašine


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danijela Mladenović, doktorant biohemije na Hemijskom fakultetu u Beogradu bavi se proizvodnjom prirodne kozmetike, luksuznih hladno ceđenih ulja i biljnih ekstrakata. Kako nastaju ulja od maline, kupine, divljih ruža, grožđa, šljiva, drenj... Više [+]