Istražili smo da li male opštine, čiji se stanovnici pretežno bave poljoprivredom, imaju drugačiju strukturu budžeta, koji je prilagođen stanju na terenu, i kako se lokalna administracija dovija.
Jedan od predsednika manje opštine u Šumadijskom okrugu ovako je slikovito, jednom prilikom, objasnio šta ne treba raditi: "Ne možemo ljude samo moliti da ostanu na selu, već im ponuditi razlog, a to je mogućnost da imaju od čega da žive".
Tako je Nenad Savković, predsednik Rače, razmišljao dok su u opštini krojili agrarni budžet. Rača za podsticaje poljoprivrednicima izdvaja oko 12% ukupnog opštinskog budžeta. Procentualno, to je bilo veće izdvajanje za agrar od republičkog proseka. U novcu, dali su prošle godine 30 miliona dinara i ponovo, posle duže pauze, aktivirali Fond za poljoprivredu, iako 80% stanovništva živi na selu i od poljoprivrede.
Opština Lapovo ima oko 400 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava. Procenjuje se da ih je isto toliko neregistrovanih. Ove godine izdvojili su tri miliona dinara za podsticaj poljoprivredne proizvodnje. Njih muči administrativna začkoljica, jer sve do sada nisu imali takozvanu platnu partiju za poljoprivredu. Tek od sledeće godine, po prvi put, imaće sektor za poljoprivredu, iako 70% stanovnika ove opštine živi od poljoprivrede.
"Uprkos tome, uspeli smo da iz drugih partija, koliko nam je zakon to dozvoljavao, da kroz direktna plaćanja izdvojimo po 300.000 dinara za regres za repro materijal, veštačko osemenjavanje priplodnih grla, gde po jednoj priplodnoj junici dajemo po 2.000 dinara. Kada je reč o merama ruralnog razvoja, odvojili smo dodatnih 300. 000 dinara za nabavku opreme za hlađenje i skladištenje mleka-laktofrize, a iznos je 70% povraćaj novca bez PDV-a. Ovo jesu skromni iznosi, ali za sledeću godinu prvi put imaćemo pravi fond za poljoprivredu", kaže Ivan Šišković, pomoćnik predsednika opštine Lapovo.
Nekada je opština Lapovo bila poznata po stočnom fondu i velikom broju rasnih grla junadi. Vremenom je taj broj opao.
Knić je izrazito poljoprivredna opština kojoj pripada 36 sela. Registrovano je 4.000 gazdinstava. Njihov budžet za poljoprivredu je ove godine iznosio 35 miliona dinara. Prošle nedelje 244 domaćina potpisali su ugovore za podsticajna sredstva i dobiće iz opštinskog budžeta ukupno 17 miliona dinara po ovom osnovu.
Miroslav Nikolić, predsednik ove opštine, kaže da iz budžeta prosečno se za agrar izdvaja od 8% do 15% novca za podsticanje poljoprivrednih proizvođača.
"Ovaj novac ide direktno iz lokalne samouprave Knića. Gazdinstva su pojedinačno dobila od 100.000 do 300.000 dinara, u zavisnosti za šta su se prijavili, ali svi koji su konkurisali, a ove godine bilo ih je 244 dobili su novac. Prioritet nam je i obnavljanje atarskih puteva i infrastrukture u selima, kako bi ojačali poljoprivredu i kako bi ljudi ostajali. To je takođe ulaganje u selo. Mnogo ćemo ulagati u edukaciju i obučavanje mladih poljoprivrednika da konkurišu za novac iz IPARD u drugih fondova", kaže Nikolić.
Da li bi opštine u Srbiji, koje administrativno pripadaju urbanim sredinama, ali su u suštini poljoprivredne, trebalo da imaju drugačiju strukturu budžeta? Dragan Jovanović, predsednik Skupštine opštine Topola, kojoj takođe gravitira blizu 40 sela, kaže:
"Slažem se! Do tada, sve je u načinu kako raspoređujete novac u svom kraju. U Topoli za poljoprivredu izdvajamo i do 20% od ukupnog novca iz kase. Novac se povlači sa različitih budžetskih pozicija i u suštini, kako god obrnete, sve ide u prilog selu. Za asfaltiranje puteva u selima dali smo 28 miliona dinara. Zatim imate izgradnju seoskih vodovoda ili obnovu škola, u koje se takođe ulaže. To je novac koji se ne vodi kao direktno ulaganje u poljoprivredu, poput kupovine plastenika, plaćanja kamate, osemenjavanje krava. To je indirektno ulaganje koje vodi osnaživanju sela".
Foto: Biljana Nenković
Tagovi
Autorka