Kako se nekada određivalo vreme setve i žetve, pokazaće krugovi

Arheološki lokalitet u blizini Vršca, za koji se veruje da je star preko 6.500 godina, otkriva kako su prvi zemljoradnici određivali godišnja doba. U pitanju su Vatinski krugovi na putu između Vršca i sela Vatin, a u blizini granice sa Rumunijom koji još uvek nisu u potpunosti istraženi.

Zašto je nekadašnjem zemljoradniku bilo bitno određivanje godišnjeg doba?

Kada se na letnji i zimski solsticijum, iz centra tih krugova posmatra izlazak sunca u odnosu na Vršačke planine, udaljenih 12,5 km u pravcu jugoistoka, vidi se sunce koje se rađa tačno u podnožju planine i, prateći liniju brda, kao točak penje ka najvišem - Guduričkom vrhu, saznajemo iz Udruženja ljubitelja starina "Feliks Mileker".

"Već su prva istraživanja nagovestila da je mesto za izgradnju lokaliteta pažljivo izabrano, da se pri njegovom planiranju i izradi vodilo računa o gnomonskom algoritmu. Gnomon je štap koji se nalazio u centru posmatranja i čija se senka koristila za određivanje dana i godine", objasnio je osnivač "Feliks Milekera" Tamaš Fodor i dodao da to dalje ide u prilog tome da su ljudi i tokom neolita na ovim prostorima izvodili složenije matematičke i aritmetičke operacije.

U pitanju su, dakle, četiri pravilna koncentrična kruga, najvećeg prečnika 150 m i najmanjeg nešto manje od 50 m, razdvojena brežuljcima močvarne vegetacije.

"Možemo da pretpostavimo da su Vatinski krugovi imali dvojni karakter i da su posedovali praktičnu i kulturnu ulogu u životu drevnih Vinčanaca. Budući da su bili svesni smene godišnjih doba, zemljoradnja im je dala podstrek da tačno odrede doba godine i što preciznije periode za setvu, žetvu i ostale poljoprivredne radove", kaže Fodor i dodatno pojašnjava da se dešavalo da (kao i sada) bude dužih toplijih perioda u januaru i februaru, pa bi nesmotreni zemljoradnik mogao da rizikuje da mu mraz uništi letinu usled preranih ili prekasnih radova u polju.

Zapaljeno strnjište i mamci za vukove

Nažalost, u vreme pisanja ovog teksta površina na kojima se nalaze krugovi bila je pod gareži, pa se pretpostavlja da je nedavno bilo zabeleženo paljenje strnjišta, a to nam je potvrdio i Fodor.

"Strnjište smo često zaticali spaljeno. Verujemo da to rade lovci, kojima ova površina, pored okolnih služi i kao lovište. Na samim krugovima, koji su donekle izdignuti iznad terena, nalazili smo pobodene kočeve sa pokidanim kanapima i sa kozijim lobanjama u blizini, pa pretpostavljamo da je to služilo lovcima kao mamac za vuka koga čekaju za odstrel", pojasnio nam je osnivač Udruženja ljubitelja starina "Feliks Mileker".

Močvarno područje

Upravo zbog visokog nivoa podzemnih voda koje se pojavljuju već na dubini od jednog metra, a uprkos prokopanim kanalima, ovim područjem je moguće doći do lokaliteta jedino u zimskom periodu. 

Ovi krugovi, prema katastru, pripadaju privatnoj firmi iz Beograda sa stranim vlasnikom koja se bavi konsultantskim aktivnostima, a koja je osnovana 2021. godine. Pošto je močvarno zemljište, zahvaljujući kom su krugovi i očuvani, nemoguće je koristiti ga za obradu i uzgoj kultura iako se vodi kao poljoprivredno. Tačnije, kao pašnjak 1. klase. Jedino u sezoni ispaše lokalni pastiri napasavaju svoje ovce.

Auto-put preko krugova?

Inače, prošle godine u junu dat je na javni uvid Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora auto-puta E-70, Pančevo - Vršac - granični prelaz sa Rumunijom (Vatin).

Prostorni plan prema "JP Zavod za urbanizam Vojvodine" pokazuje da će dati auto-put proći na oko 400 metara pored krugova, te se iz udruženja "Feliks Mileker" pribojavaju da li će putarske mašine da oštete ovo vredno arheološko nalazište. Za sada ne postoje preciznije informacije da li je strah opravdan.