Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razvoj poljoprivrede
  • 22.07.2019. 18:00

Kako unaprediti domaći agrar?

Skromne ekonomske mogućnosti Srbije i razni skromni oblici podsticaja i finansiranja iz EU, ne mogu nadoknaditi zaostajanje Srbije u oblasti polјoprivrede i prehrambene industrije. Bilo bi dobro da se 300.000 hektara državnog zemlјišta i 400.000 hektara pašnjaka, prodaju za oko tri milijarde dolara.

Foto: Bigstockphoto/iamnoonmai
  • 213
  • 8
  • 0

Agroindustrija trebalo bi da bude nosilac akcije i da predstavlјa veliku šansu zato što kroz razvoj agrara i Srbija bi se razvijala. To znači da bi nova strategija morala da sadrži pristup poljoprivredi koji će pokrivati sve aspekte, koji uklјučuju i oporavak stočarstva, i organsku proizvodnju i agro turizam. To su i odlike savremene polјoprivrede, kojoj i Srbija teži.

Pre svega, neophodno je da dođe i do tranzicije, a najvažnija je tranzicija u našim glavama, kako piše Makroekonomija. Mnoge stvari koje opterećuju domaću poljoprivredu, treba da se izbace iz postojećeg sistema i modela. Znači da treba razvijati uspešan porodični biznis na polјoprivrednim gazdinstvima. To pruža šansu da se proizvodi što više zdravstveno bezbedne hrane, koju traži svetsko tržište. Tako je i Privredna komora Srbije 2007. godine predlagala da se čitava Srbija proglasi za region bez GMO, ali Vlada Srbije to nije prihvatila.

Moguća je primenljiva agrarna politika u Srbiji

Cilј je bio da se ta hrana, pre svega, prodaje u EU u kojoj se 10 odsto ili više od 50 miliona stanovništva opredelilo da troši takvu hranu, ali i u bivšem nesvrstanom svetu, gde se godišnje obrne vrednost takve i slične hrane od 650 milijardi dolara. Po tom programu, Srbija je trebala već 2025. godine da ostvari izvoz hrane u vrednosti 10, a na kraju 2030. godine 30 milijardi dolara. Za sada to su želјe na papiru. U 2017. godini izvezeno je u vrednosti od 3,1 milijardu dolara, a 2018. godine za 3,3 milijarde dolara. Holandija, koja je po veličini kao i Vojvodina, u 2018. godini izvezla je hrane u vrednosti od 94 milijarde dolara.

Da bi se stvorila primenljiva i realna agrarna politika, bivši ministar srpske polјoprivrede, doktor Velјko Simin, ističe da je polјoprivreda u prvoj deceniji ovog veka imala skroman rast od samo 0,6 odsto. Tekući pregovori sa EU zahtevaju da se polјoprivreda i prehrambena industrija što povolјnije pozicioniraju pre ulaska u EU. Zato u tom periodu treba započeti realizaciju strateških projekata za Srbiju, a to je povećanje proizvodnje mesa, voća i povrća i drugog za tržišta Azije Bliskog Istoka, Rusije i EU. Na tom putu moramo učiti i od drugih.

Skromni podsticaji nisu dovoljni za razvoj poljoprivrede

Primer je Rumunija kojoj ne smeta članstvo u EU da realizuje strateško partnerstvo sa Kinom na 700.000 hektara sopstvenog zemlјišta, u oblasti agrarne proizvodnje i naučnim istraživanjima u oblasti bio tehnologije. Slične projekte kod njih imaju SAD, a primera radi u ogromni potencijal Ukrajine uklјučene su investicije iz Kine. Ovi primeri ukazuju na činjenice da nedovolјno razvijene zemlјe ne mogu bez strateškog partnertstva da privuku neophodan kapital za razvoj, uz istovremeno rešena pitanja masovnog izvoza roba na najveća tržišta hrane na svetu.

Skromne ekonomske mogućnosti Srbije (agrarni budžet je pet odsto zakonski, ali se dobija tek dva odsto novca) i razni skromni oblici podsticaja i finansiranja iz EU, ne mogu nadoknaditi zaostajanje Srbije u oblasti polјoprivrede i prehrambene industrije. Bilo bi dobro da se 300.000 hektara državnog zemlјišta i 400.000 hektara pašnjaka, prodaju za oko tri milijarde dolara. Ako se u taj kapital uklјuče i strateški projekti u proizvodnji mesa na rok od 49 godina, to će predstavlјati snažan faktor motivacije stranih ulagača i same Republike Srbije čiji bi poljoprivrednici bili uklјučeni u ove projekte.

Zastupljena uglavnom ekstenzivna proizvodnja

Sadašnji način korišćenja državnog polјoprivrednog zemlјišta, prema nekim procenama reč je o 680 i 830.000 hektara, pretežno je orijentisan na ekstenzivno korišćenje, a to je proizvodnja žitarica. To je najvredniji kapital kojim raspolaže Srbija pa bi trebao da bude upotreblјen za pokretanje snažnog ekonomskog razvoja u kom se zastupa opšti interes, a istovremeno stvara se proces ravnomernog razvoja države.

Sa cilјem da se prevaziđe postojeće stanje, potrebno je proceniti mogućnosti strateškog ulaganja u izgradnju pet klanica za proizvodnju ukupno od pet miliona svinja godišnje. Za unapređenje izvoza goveđeg mesa i korišćenje preko 1,4 miliona hektara pašnjaka i livada u Srbiji, potrebno je još izgraditi klanice za goveda, kapaciteta 200.000 komada junadi. Takođe, potrebno je raditi na ostvarenju mogućnosti proizvodnje 200.000 tona živinskog mesa godišnje u četiri klanice kapaciteta od po 50.000 tona godišnje.

Stočarstvo u lošem stanju jer se sela gase

Realizacijom ovih projekata ostvario bi se novi obim proizvodnje od svih vrsta mesa, oko 640.000 tona godišnje. Nova vrednost proizvodnje ovog mesa iznosila bi oko 3,5 milijardi evra. Partnerske investicije u proizvodnji svinjskog i živinskog mesa trebalo bi započeti sa Republikom Kinom, Rusijom i Evropskom unijom. Proizvodnju goveđeg i živinskog mesa treba organizovati sa Ujedinjenim arapskim emiratima i Evropskom unijom. U Srbiji nam je loše stanje u stočarstvu, nestaju nam sela, ostaju prazne kuće, prazne staje. Razloge teškog stanja u stočarstvu treba tražiti i u tome što je za poslednje dve i po decenije uništeno oko 400.000 seoskih domaćinstava

I oni koji su do sada tovili i gajili stoku, značajno su to smanjili i ostavili je samo za lične potrebe. Inače, mi se hvalimo sa izvozom hrane (bolje rečeno sirovina) u vrednosti od 2,8 milijardi dolara godišnje i suficitom sa 1,3 milijarde dolara. Pa kada nam mladi ne bi odlazili u svet, oko 30.000 ljudi godišnje i kada bi povećali natalitet da nam ne umire više 40.000 lјudi od onih što se rodi, hrane ne bi imali dovolјno da ishranimo narod u Srbiji. 

A, da se ne govori i o izvozu pa bi Srbija od izvoznika hrane postala njen uvoznik. Uostalom to nam predviđa i Svetska organizacija za hranu FAO, da ukoliko nastavimo ekstenzivnu proizvodnju, naša država će od izvoznika postati uvoznik hrane. Sad već dobrim delom to i jeste. Primera radi, jedna Holandija koja je veličine kao Vojvodina, ali izvozi hrane za 94 milijarde dolara godišnje! Dakle, vrednost njenog godišnjeg izvoza je kao dva društvena proizvoda Srbije.

Autor: Branislav Gulan


Izvori

Makroekonomija


Tagovi

Agrarni sektor Ekstenzivna poljoprivreda Izvoz goveđeg mesa Veljko Simin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu