Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Osiguranje u poljoprivredi
  • 21.11.2020. 12:00

Kako zaštititi zasade i useve od grada: Mrežom ili polisom?

Elemnatarne nepogode svake godine nanose velike štete poljoprivrednim kulturama. Kako poljoprivrednici mogu da se odbrane i da umanje nanetu štetu, pročitajte više u sledećem tekstu?

Foto: Julijana El Omari
  • 448
  • 13
  • 0

Svake godine posle naleta gradonosnih oblaka poljoprivredni proizvođači razmišljaju na koji način i po kojoj ceni mogu da spreče novonastale štete od elementarnih nepogoda na svojim usevima. Kako god "računali" jeftinog rešenja nema!

Ratarima i povrtarima je na raspolaganju osiguranje useva kod nekih od osiguravajućih firmi, a voćari i vinogradari mogu da biraju; polisu osiguranja ili protivgradne mreže? Pre konačne odluke treba detaljno proučiti sve prednosti i mane ova dva spasonosna sistema.

Koliko košta protivgradna mreža?

Protivgradne mreže su dobra zaštita voćnjaka i vinograda od grada, a štite i plodove od jake sunčeve svetlosti koja izaziva ožegotine. Investicija nije mala, gotovo za pojedine voćne vrste je ravna ceni jednogodišnjeg prinosa u punoj berbi.

Gruža Agrar: Voćari u Srbiji shvataju značaj protivgradne zaštite

Zavisno od kvaliteta i izbora stubova (drveni ili betonski), kreće se od 12 do 15 hiljada evra po hektaru. Najbolje je mreže postaviti pre sadnje da bi se sprečilo oštećenje mladih stabala. Treba istaći da država subvencioniše postavljanje mreža refundirajući voćarima uložena sredstva do 50 odsto.

Veličina okaca (otvora) na mreži određuje i cenu i efikasnost zaštite zasada. Na primer, kroz okca 5x8 mm mogu proći sitna zrna grada i da naprave tačke na plodovima, dok sa okcima od 3x7 mm to nije moguće. Mreža sa sa većim otvorima ima manju gramaturu i jeftinija je od mreže sa manjim otvorima. Jeftinije mreže imaju garanciju sedam do osam godina, a skuplje 15. Ako se mreža stavi na tek zasađen voćnjak, bira se ona sa garancijom od 15 godina, koja u praksi može da traje od 22 do 25 godina, taman toliko koliki je i rentabilni proizvodni vek gusto zasađenog voćnjaka u špaliru.

Subvencionisano osiguranje od 10 do 70 odsto

Drugo moguće rešenje za izbegavanje štete od leda oluje je osiguranje jednogodišnjih ratarskih useva i višegodišnjih zasada. Kako naši proizvođači nemaju naviku da plaćaju polise osiguranja, država i kod ovog načina zaštite useva odobrava pozamašne subvencije. I pored toga, samo tri odsto registrovanih gazdinstava i 10 odsto obradivog zemljišta je osigurano u Srbiji.

Proizvođači koji imaju do 20 hektara zemlje i žele da se osiguraju, država ih pomaže sa 40 do 35 odsto od uplate premije osiguranja. Takođe, pojedine opštine dodatno pomažu sa 10 do 20 odsto. Od 2019. godine u pet okruga centralne i zapadne Srbije (zlatiborski, moravski,podunavski, šumadijski i kolubarski) subvencije su 70 odsto.

Šta u slučaju naplate delimičnog iznosa premije osiguranja?

"Evo koliko bi to, na primer, iznosilo osiguranje jednog hektara pšenice: ako se od osnovnog rizika (grad, požar, grom) osigura prinos od pet tona po tržišnoj ceni od 19 dinara, osigurana suma je 95.000 dinara. Premija osiguranja je dva odsto od vrednosti ukupnog osiguranja, što iznosi 1.900 dinara. Sa vraćenom subvencijom proizvođača košta 1.140 dinra sa subvencijom od 40 odsto, a sa subvencijom od 70 odsto - 570 dinara po hektaru", objašnjava agroekonomista Snežana Petrović iz Poljoprivredne stručne službe u Smederevu.

Nerazumevanje proizvođača i procenitelja

Ako, na primer, voćar osigurava od grada hektar jabuka sa očekivanim prinosom od 30 tona plodova po tržišnoj ceni od 35 dinara kilogram, osigurana suma je 1.050.000 dinara. Premija osiguranja je 50 odsto od osiguranog i procenjenog prinosa, što sa subvencijom od 40 odsto iznosi 31.500 dinara po hektaru, a sa subvencijom od 70 odsto 15.750 dinara po hektaru.

"Sve je to, na prvi pogled, ekonomski prihvatljivo. Ali posle grada i nevremena, prilikom utvrđivanja načinjene štete, dolazi do nerazumevanja nas proizvođača i procenitelja šteta iz osiguravajućih kuća. Procenitelji prihvataju samo štetu otpalih plodova, a od onih ledom povređenih, ali ostalih na stablima ne! Šta mi možemo da uradimo sa tim plodovima koji će ubrzo da se pokvare na drvetu. Zato ja na mojim zasadima postavljam protivgradne mreže", kaže Mihajlo Prodanović, iz sela Blaznava kod Topole, koji poseduje 30 hektara voćnjaka.

Efikasnost protivgradne zaštite dve trećine - osigurajte useve?

Treći mogući način zaštite je pomoću protivgradnih raketa koji je u primeni već nekoliko decenija, a njega finansira država. Međutim, ovaj se način nije pokazao sigurnim jer rakete ne mogu da razbiju sve vrste oblaka, neretko se i ne nabavljaju u dovoljnim količinama. Često zakaže i ljudski faktor, strelci na lansirnim rampama ne dejstvuju pravovremeno jer nisu ni adekvatno nagrađeni za svoj rad.


Tagovi

Osiguranje useva Protivgradna mreža Polisa osiguranja Snežana Petrović Polisa osiguranje Mihajlo Prodanović Protivgradne rakete Procenjena šteta


Autor

Miodrag Palić

Više [+]

Dugogodišnji novinar kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.