• Održiva poljoprivreda

Košaračka vrba može da se koristi kao stelja, biogorivo, ogrev, malč

Iako su prinosi važni, uzgoj što više vrba na manjoj površini bila bi najgora odluka koja otežava tu radnju, tvrde istraživači.

Foto: Depositphotos/fotokate
  • 105
  • 5
  • 0

Košaračka vrba (Salix viminalis) je drvo koje se, kako joj i ime kaže, koristi za izradu pletenih korpi, ali i drugih predmeta. Ali, ova brzorastuća drvenasta kultura prema novoj studiji može da bude i izvrstan izvor obnovljive energije. Nadzemni deo se bere i pretvara u strugotinu, koja se može koristiti za ogrev, malč, kao stelja za životinje i biogorivo.

Pozitivan uticaj na okolinu

U studiji koja je objavljena u časopisu "Agronomy Journal", istraživači su uzgajali ovu vrstu te razvili, kako kažu, ključna znanja koja mogu da prenesu potencijalnim uzgajivačima zainteresovanim za ovu kulturu.

"Početak njene sadnje može biti skup", ističe autor studije Armen Kemanian koji je ujedno i član Američkog društva za agronomiju i dodaje da je potrebno paziti kako je proizvoditi uz niske troškove i visoke prinose. Ali, tvrdi, košaračka vrba nudi brojne prednosti kada je u pitanju bioenergija.

"Uspeva u vlažnijim područjima sa hladnim zimama i blagim letima", napomenuo je. Njen važan kvalitet je sposobnost skladištenja ogromne količine ugljenika što je korisno jer kad ga je više pohranjeno u biljkama, ima ga manje u atmosferi i predstavlja manju opasnost kao štetni gas.

Osim toga, ova drvenasta kultura ima ogromnu genetsku varijabilnost što omogućava otpornost na štetočine.

"Studija je pokazala da je sadnja mešavine vrsta od velikog značaja", kaže autor. Pojašnjava da je to zato što neke privlače štetočine, poput buba. Dakle, u blizini ove vrbe se sade one koje su na njih otporne kako bi ih usporili i sprečili nastanak štete.

"U poređenju sa uzgojem jednogodišnjih useva, ovde je potrebna drugačija strategija", objašnjava Kemanian. Naime, ova se vrsta može brati svake dve do četiri godine i tako 20 godina uzastopno. Stoga, autor studije napominje da je uzgoj različitih varijeteta presudan.

"Njen relativno dug životni vek takođe znači da je planiranje od vitalne važnosti", upozorava rekavši da trošak seče čini veliki deo ukupnih operativnih izdataka tokom životnog ciklusa ove vrste.

Omogućiti kretanje mašina za berbu

Studija je utvrdila da je dobro "dizajnirano" polje lakše poseći. Iako su prinosi važni, uzgoj što više vrba na manjoj površini bila bi najgora odluka koja otežava tu radnju. Stoga je važno zasad osmisliti tako da se omogući što bolje manevrisanje mašina.

"Ona uspeva na produktivnim zemljištima", kaže ovaj naučnik pojasnivši da uzgoj na šljunkovitim može povećati troškove sadnje i berbe i smanjiti prinose.

Istraživači napominju da kada je reč o uzgoju ove vrste, biljna masa koja se bere nije jedini finansijski rezultat. Smatraju da treba naplatiti i njene usluge koje pruža ekosistemu. To su, na primer, skladištenje ugljenika, privlačenje oprašivača, smanjenje oticanja vode i zadržavanje hraniva poput azota u zemljištu.

"Vrba može da poboljša najintenzivnije obrađivana zemljišta", zaključuje dodajući da ova biljka ima veliki potencijal u klimatski održivoj poljoprivredi.


Tagovi

Košaračka vrba Biomasa Strugotina Bioenergija Studija Održiva poljoprivreda Stelja Malč Isplativost


Autorka

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.