Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štetočine u bašti
  • 23.02.2022. 18:00

Krtičnjake prave i voluharice - kako ih razlikovati od krtica?

U proleće krtice i voluharice postaju aktivnije. Kako bi preduzeli mere suzbijanja moramo znati o kojoj štetočini je reč. Razlikovati ih možete i po izgledu krtičnjaka.

Foto: Depositphoto/derausdo/Steidi
  • 763
  • 33
  • 0

Zemljišne štetočine su veoma česte, a krtice i voluharice su najuočljivije. One prave krtičnjake, kanale u zemljištu i veoma je teško na prvi pogled zaključiti o kome se radi. Često se između njih ne pravi razlika.

Proleće je period kada nam rezultati njihovog rada preko zime postaju uočljiviji. One se aktiviraju i stvaraju veliki broj gomila zemlje, prave kanale. Ne spavaju zimski san, ali su zimi njihove aktivnosti smanjene. Dolaskom proleća potraga za hranom i nagon za parenjem se intenzivira.

Kako prepoznati krtice?

Zimska hladnoća otera krtice dublje u zemljište, a dolaskom toplijih dana one se dižu prema površini. Da bi opstala, jedna krtica u toku dana mora da unese najmanje 80 do 90 grama hrane, a bez nje ugine u roku od 18h. Prvenstveno se hrani insektima, odraslim jedinkama i njihovim larvama, puževima, glistama i sličnim organizmima. Dolaze tamo gde zemlja bogata takvim vrstama. Veoma slabo vide i veći deo života provedu pod zemljom. Na površini se uglavnom pojavljuju tokom noći.

Sveže napravljen krtičnjak (Foto: M.C.Celić)

Štetu prave izgrizanjem korenja biljaka dok prave svoje tunele i krtičnjake. Oni su izdignuti, u središnjem delu je otvor kroz koji je izbačena iskopana zemlja i kuda životinja prolazi. Kanali su obično plitko na povšini, ali su zatvoreni. Kada stanemo na njih, oni se slegnu. Prilikom hodanja imamo dojam kao da se površinski sloj podigao i kada stanemo on se slegne poput spužve. Ovo je glavna karakteristika na osnovu koje možete zaključiti da li se radi o krticama. Broj krtičnjaka koje naprave na jednoj parceli je manji, jer su izrazito teritorijalne. Kada se dva mužjaka sretnu u doba parenja, oni se bore do smrti.

Utvrđivanje prisustva ove štetočine obavlja se na jednostavan način. Potrebno je nagaziti na kanale kako bi ih zatvorili ili zakopati krtičnjake te ostaviti 24h. Ukoliko vidimo da su obnovljeni nakon tog vremena, to znači da je ta životinja aktivna na tom mestu.

Mere suzbijanja

Mere suzbijanja su različite i treba ih kombinovati, a treba napomenuti da su krtice zaštićene i da ih ne treba ubijati već samo oterati.

Pravljenje kamenih prepreka sprečava kopanje hodnika i naseljavanje. Gde je to moguće treba smanjiti obim zalivanja, jer im odgovara propusno zemljište. One ne vole neprijatne mirise, ali se brzo navikavaju na njih. Obično im smetaju biljke kao što su carska kruna ili pasulj. Lukovice narcisa su otrovne i ova vrsta se koristi kao biljna prepreka. Sve što stvara buku i vibraciju može pomoći, različite vetrenjače, konzerve koje se klate na vetru.

Kopanjem kanala oštećuju korenje (Foto: Depositphotos/tchara)

U prodaji se mogu pronaći različiti uređaji koji emituju ultrazvuke, koje čuje krtica, i zvuke koje i mi čujemo. Mogu da rade na baterije ili imaju solarno napajanje. Posebnu grupu čine uređaji koji ispuštaju neprijatne mirise. Takođe, postoje i zamke za hvatanje.

Ako ih je previše, možda ćete u samom zemljištu trebati smanjiti brojnost insekata. Što je više organske mase u zemljištu, više je takvih organizama koji predstavljaju hranu.

Štete i suzbijanje voluharica

Za štete od voluharica se uglavnom okrivljuju krtice. I pored toga što su slične, voluharice se i te kako razlikuju. One su biljojedi, jedu korenje, krtole, plodove. Preferiraju podzemne biljke organe koji imaju više šećera: šargarepa, peršun, repa, cvekla. Za ishranu koriste i nadzemne delove biljaka poput kupusnjača, salate. Od njih stradaju i voćarske kulture, posebno mladi voćni zasadi. One tokom zime vole da jedu koru sa mladih sadnica. Mnogo su štetnije za poljoprivrednu proizvodnju i uzgajane useve. Kada je njihov napad jak mogu izazvati propadanje useva i voćnjaka.

Prepoznaju se po izgledu krtičnjaka i kanala. Krtičnjaci su malo manji i oblik im više ide u jednu stranu. Rupa za izlaz se nalazi sa strane i tu je zemlja nešto niža i razvučenija. Veoma često možemo uočiti prisustvo zelenosmeđeg izmeta.

Ovu humku je vrlo verovatno napravila voluharica (Foto: M.C.Celić)

Kanali su otvoreni i imaju formu oluka na površini zemlje. Širina im se kreće od tri do pet, a dubina do dva centimetra. Možemo videti kanale koji su jednim delom otvoreni, zatim su skriveni vegetacijom ili plitko ispod površine.

Prevencija i suzbijanje voluharica

Mere suzbijanja treba prilagoditi ovoj vrsti. Doba dana ne utiče na njenu aktivnost. Veoma su brojne i brzo preuzimaju parcelu. U toku godine imaju četiri do šest legala sa tri do šest mladunaca. Borba s njima je dugoročna.

Za svoje stanište odabiraju zemljište sa više vegetacije. Redovno kosite travne površine. Gusta biljna vegetacija im pruža zaklon i daje sklonište.

Za voćne sadnice tokom zime koristite zaštitnu mrežu. Ove mreže je potrebno ukopavaju u dubinu najmanje 30 cm i obmotati stablo u visinu od najmanje 40 cm. Prilikom sadnje u setvenu jamu za voćne sadnice ili lukovice možemo staviti sitno staklo, oštar pesak ili upotrebiti namenske mreže i kaveze (za lukovice). Zatrpavanje kanala i otvora smesom sitnog šljunka i zemlje u odnosu 1:10 neće im odgovarati.

Kanal koji je napravila voluharica (Foto: Depositphoto/thomas_koscnick)

U borbi sa voluharicama koriste se posebni uređaji koji ih teraju na udaljenosti od oko 190m². To su ultrazvučni repelenti koji rade na baterije, a novije izvedbe na solarni pogon. Mogu se koristiti i različite mišolovke i zamke.

Otrovni mamci su dozvoljeni za njihovo suzbijanje, ali se radi o izuzetnim otrovima koji su opasni za ljude i druge životinje. Kako bi sveli rizik od upotrebe na minimum, otrov uvek stavljajte direktno u jame ili koristiti posebne posude za mamce.


Tagovi

Zemljišne štetočine Krtica Voluharica Krtičnjaci Kanali na zemlji Štete na biljkama Razlika


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.