Pretraživanje tekstova
U Obrenovcu je održan sedmi po redu "Festival rakije", koji se organizuje sa ciljem podsticanja malih proizvođača da provere kvalitet svojih proizvoda, unaprede ga i udruže se kako bi svoju robu plasirali i na inostranom tržištu.
Na ovogodišnji Festival rakije u Obrenovcu, se prema rečima organizatora prijavilo četrdeset takmičara. Na ovoj takmičarskoj manifestaciji se ocenjuje kvalitet rakija zanatskog tipa i to degustacijom, za šta je bio zadužen tročlani žiri. U konzumaciji je bilo 68 vrsta rakije.
Učesnici su dobili medalje za kvalitet, a proglašene su i najbolje voćne rakije u tri kategorije. Najviše izlagača ove godine došlo je iz Šapca, Valjeva, Kraljeva, Čačka, Kragujevca, Subotice, i Zrenjanina. Odluku o najboljima doneo je profesionalni žiri Udruženja somelijera iz Beograda, a apsolutni pobednik po oceni žirija bio je Andrija Korićanac iz Lađevaca kod Kraljeva.
apsolutni je pobednik po oceni žirija
Andrija je do sada osvajao srebrnu i bronzanu medalju, a ove godine sa poznatom "čalumovkom" nadao se zlatu. Kako ističe ovaj domaćin, pod šljivom ima dva hektara voćnjaka, dok dunje gaji na jednom hektaru u Lađevcima, a bavi se i uzgojem kajsija.
"Ima deset godina kako proizvodim rakiju, najviše gajim starinsku madžarku. Ovoga puta sam prilagao uzorke od šljive i od viljamovke, kao i kajsije. Rakije od viljamovke i kajsije, sa dvadset i dva grada jačine osvojile su zlatnu medalju. Nemam neki poseban recept za najbolju rakiju. Neophodno je je pre svega da sudovi budu čisti. Prilikom sakupljanja šljive bitno je takođe da se izvadi koštica šljive, kako bismo dobili što kvalitetniju rakiju", ističe ovaj pobednik festivala.
Prema rečima organizatora festivala, Dragana Lazarevića, kvalitet rakije iz godine u godinu sve je bolji, a pred žirijem su se i ove godine našle sve vrste rakije, počev od najmasovnije šljive, preko kajsije, dunje, breskve, jabuke, kruške. Nakon što su jesenji rakijiski kazani odradili svoj deo posla, na ovogodišnjem festivalu se među konzumnim rakijama našlo mnogo više rakija od kruške nego proteklih godina, što pokazuje da je rod kruške bio nešto bolji nego ranijih godina, kada je na ovom festivalu uglavnom dominirala rakija od šljive.
"U odnosu na prvu godinu kada smo imali dvadeset tri proizvođača, ove godine imamo duplo više proizvođača i 68 uzoraka koje je stučni žiri ocenio.Trudili smo se da za sve ove godine, koliko se festival organizuje, jednim edukativnim radom ukažemo na potrebu kvalitetne proizvodnje jakih alkoholnih pića, i drago mi je da smo u tome uspeli", ističe Dragan Lazarević.
Međutim, ono čime organizatori, i neki od učesnika ovog festivala nisu bili zadovoljni, jeste i činjenica da ideja o organizovanju ovog festivala nije dovoljno rasprostranjena. Prema rečima učesnika, na festivalu učestvuju uglavnom isti proizvođači sa istom robom, a kao osnovnu želju izlagači na ovom sajmu istakli su bolju konkurentnost, koja bi doprinela kako razvoju samog festivala, tako i rasprostanjenosti malih proizvođača na inostranom tržištu.
Tagovi
Festival rakije Obrenovac Manifetstacija Viljamovka Izlagači Tržište Dragan Lazarević Konkurentnost Andrija Korićanac Kvalitet rakije
Autorka
Više [+]
Mirjana je diplomirani novinar, dete sa sela i entuzijasta u duši. Novinarstvom se bavi od 2008.godine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.