• Lalinačka slatina
  • 27.11.2021. 12:00
  • Nišavski okrug, Lalinačka slatina

Lalinačka slatina krije živo blato i retke biljke i životinje

Za manji broj građana Niša, koji znaju za Lalinačku slatinu, taj lokalitet zanimljiv je pre svega zbog pojave živog blata i izvora slane vode, dok stručnjaci ističu da je reč o području sa izuzetno retkim, ugroženim, reliktnim i endemičnim predstavnicima živog sveta.

Foto: Biljana Ljubisavljević
  • 212
  • 33
  • 0

Istraživanje zaštićenog područja prirode Lalinačka slatina, smeštenog u neposrednoj blizini Niša, nedavno je realizovano u saradnji stručnjaka Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Direkcije za izgradnju grada Niša. Rezultati obavljenih istraživanja potvrđuju da se radi o području koje je u pedološkom, biološkom i biogeografskom smislu veoma raznovrsnovrsno i značajno. 

Za manji broj građana Niša, koji znaju za Lalinačku slatinu, taj lokalitet zanimljiv je pre svega zbog pojave živog blata i izvora slane vode, dok stručnjaci ističu da je reč o području sa izuzetno retkim, ugroženim, reliktnim i endemičnim predstavnicima živog sveta.

Flora slatine vrlo specifična

Šef Katedre za botaniku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, dr Bojan Zlatković rekao je za Agroklub da na području Vojvodine ima puno slatina, ali da su nasuprot toj činjenici na jugu Srbije takva područja izuzetno retka. U južnim delovima Srbije, dodao je, imamo tri glavna slatinska područja, ali je Lalinačko slatinsko područje najveće i najbolje očuvano, dok su zaslanjene površine u okolini Vranja i Prokuplja znatno manje i u večoj meri devastirane. 

Sa jedne strane, dodao je, na području Lalinačke slatine možete naći vrste čija se jedina staništa nalaze ovde i ne javljaju se nigde više u Srbiji.

"Takvih vrsta ima nekoliko i one predstavljaju posebnu vrednost ovog područja. Sa druge strane, flora ovog područja je vrlo specifična. Odlikuje se halofitima, biljkama koje su posebno prilagođene za život na zemljištu koje sadrži povećanu koncentraciju soli, u ovom slučaju sulfata i hlorida", kazao je Zlatković.

Slatina se odlikuje biljkama koje su naviknute na zemljište koje sadrži povećanu koncentraciju soli

Kazao je da rastvorene soli, koje iz dubinskih slojeva sa vodom izbijaju na površinu, kristalizuju na površini zemljišta i na ovoj slatini stvaraju slane pege koje po nekada zauzimaju i po nekoliko stotina metara kvadratnih.

Prema njegovim rečima, u čitavoj Srbiji jedino na području Lalinačke slatine raste balkanska endemična vrsta Milanov čistac ili Stachys milanii, koju je upravo iz ovih krajeva opisao naš poznati botaničar dr Sava Petrović, lekar na dvoru kralja Milana Obrenovića, dajući toj biljci ime u kraljevu čast.

Ćafurija, Camphorosma monspeliaca, uobičajno raste na primorskim slatinama Evrope i severne Afrike, kao i u slanim stepama i polupustinjma Azije, do Bajkalskog jezera, a u Srbiji samo na slatinama kraj Niša.

"Maslinolisni zvezdan, Galatella villosa, takođe predstavlja krajnje ugroženu, stepsku reliktnu vrstu za koju je Lalinačka slatina jedino poznato stanište u našoj zemlji. Rezultati naših istraživanja govore da ovom području postoji svega nekoliko stotina jedinki ove ugrožene biljne vrste", naglasio je naš sagovornik.

Istraživanje ptica, herpetofaune i sisara

On je istakao da je u okviru dva realizovana projekta ekspertski tim Prirodno-matematičkog fakulteta iz Niša procenio kvalitet staništa na slatini, uključujući fizičko-hemijske karakteristike, prisustvo biljnih i životinjskih vrsta, kao i brojnost populacija značajnih vrsta na slatini.

"Treći projekat, koji smo realizovali ove godine, urađen je po principu ekoloških mreža. Projekat je dao odgovor na to kako da se fragmenti staništa, naseljeni zaštićenim predstavnicima flore i faune, međusobno što bolje i na što prirodniji način povežu, kako bi se veze i koridori između njih takođe stavili u planove zaštite."

Treći projekat, koji je realizovan ove godine, urađen je po principu ekoloških mreža

Prema rečima Upravljača, Zavod za zaštitu prirode Srbije trenutno sprovodi istraživanje ptica, herpetofaune i sisara i kada taj projekat naredne godine bude završen to će umnogome upotpuniti sliku živog sveta na slatini.

Međe - staništa ugroženih predstavnika flore Srbije

Ana Radovanović iz Direkcije za izgradnju grada Niša, kojoj je povereno upravljanje Lalinačkom slatinom kazala je da to područje obuhvata nešto više od 251 hektara, s tim što je nešto više od 35 hektara pod drugim stepenom zaštite, a oko 216 hektara pod trećim stepenom zaštite. Područje Lalinačke slatine nalazi se u središtu intenzivne poljoprivredne proizvodnje i razvijenog ratarstva.

"U središtu zaštićenog prostora nalazi se izvor slane vode, sa jače zaslanjenim slatinskim fragmentima, koji se nastavljaju u blago zaslanjena i zamočvarena staništa, tršćake, vlažne livade, a potom slatinske koji prelaze u stepske fragmente, okružene pašnjacima i šibljacima. Ovakvi tipovi staništa se nalaze u mozaiku sa voćnjacima i obradivim površinama", objasnila je Radovanovićeva.

Sastani deo agroekosistema, dodala je, predstavljaju međe, koje su smeštene na marginama obradivih površina i upravo u tim zonama konstatovana su staništa ugroženih predstavnika flore Srbije.

"Na području Lalinačke slatine utvrđeno je prisustvo 238 biljnih vrsta, od kojih su mnoge kategorisane kao zaštićene i strogo zaštićene biljne vrste. Utvrđeno je i 88 vrsta insekata, od kojih je pet vrsta sa statusom zaštićenih vrsta i vrsta od međunarodnog značaja. Među njima su i bogomoljka sa krunom, leptir veliki kupusar, jedrilac i crna pčela drvarica."

Problem - paljenje strnjike

Prema njenim rečima, primena standardnih i nestandardnih agrotehničkih mera u poljoprivredi, kao i invazivne poljoprivredne aktivnosti u velikoj meri utiču na biljni svet na Lalinačkoj slatini.

"Svake jeseni susrećemo se sa istim problemom, a to je paljenje strnjike. Spaljivanje strnjike neretko zahvati i okolna područja što čini veliku štetu živom svetu slatine. Jako je važna i komunikacija sa meštanima i edukacija u cilju smanjenja korišćenja pesticida", kazala je naša sagovornica.

Na području Lalinačke slatine utvrđeno je prisustvo 238 biljnih vrsta

Istakla je da je na slatini prisutan i problem širenja invazivnih vrsta, usled razvoja različitih oblika infrasturkture i intenziviranja antropogenih uticaja.

"Potrebno je razmotriti vraćanje subvencije za stočarstvo i povratak ispaše na području Lalinačke slatine, ali i subvencije za poljoprivrednike koji svoje aktivnosti sprovode u zaštićenom području."

Životinjski svet ugrožavaju i treninzi lovačkih pasa, koji jesu zabranjeni na području slatine, ali koji se često tu odvijaju. Radovanovićeva je izjavila da je za narednu godinu planirano infrastrukturno uređenje Lalinačke slatine, postavljanje informativnih tabli, nastavak naučnih istraživanja i početak realizacije škola u prirodi.


Foto prilog


Tagovi

Lalinačka slatina Ugrožene vrste Zaštićene biljne i životinjske vrste Milanov čistač Ana Radovanović Ćafurija Bogdan Zlatković Živo blato Izvori slane vode


Autorka

Biljana Ljubisavljević

Više [+]

Diplomirani ekonomista, a nesuđeni bankar. Igrom slučaja se odmah nakon studija našla u novinarskim vodama i tu ostala. Kao najlepši deo ovog posla smatra terene u prirodi. Nekoliko novinarskih nagrada osvojila je upravo izveštavajući o zanimljivim ljudima koji žive i rade na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zanatske pivare u Srbiji sigurno se mogu ubrojati u sektore privrede koji su među najpogođenijima pandemijom koronavirusa. O negativnim posledicama jasno govori to što veoma malo njih posluje punim kapacitetom u poslednje dve godine, otkako... Više [+]