Pretraživanje tekstova
Veliki prostor u budućoj proizvodnji hrane u Latinskoj Americi otvoren je za mala i srednja poljoprivredna gazdinstva.
Latinska Amerika bi svojom proizvodnjom hrane mogla da bude hraniteljka sveta. To je, govoreći o ulozi poljoprivredne proizvodnje na svetskom nivou u Južnoj Americi, najavio Rikardo Sančez Lopez, direktor Održive svetske sigurnosti hrane pri Konzervacijskom veću Južne Amerike.
Sančez Lopez je naglasio značaj i ulogu brazilske proizvodnje hrane kao ključnog proizvođača prehrambenih zaliha koje će nahraniti svetsku populaciju i podržao Zero Hunger - inicijativu, čiji je cilj iskorenjivanje gladi i ekstremnog siromaštva u Brazilu. Ova inicijativa je nastala za vreme predsedništva Luisa Lule da Silve u 2003. godini i pokazala se izuzetno uspešnom. Sančez Lopez, koji je izabran za koordinatora Održive proizvodnje hrane u Latinskoj Americi, vidi veliki prostor za mala i srednja porodična poljoprivredna gazdinstva.
Snažne monokulture i jako stočarstvo, poljoprivredne su konstante ovog kraja, ali, sada je naglasak stavljen na male proizvođače. "Povećanje kapaciteta zemljišta, sigurnosti u proizvodnji hrane, zaštita biorazličitosti, to su izazovi koji su pred nama i mi se s njima za sada uspešno nosimo. Zbog širenja poljoprivrednih površina, dolazi do krčenja šuma i pretvaranja neplodnog zemljišta u plodno, a cilj je da poljoprivrednici i ustanove za očuvanje životne sredine rade zajedno. U Brazilu, Meksiku, Kolumbiji, pa i Argentini, sve više zemlje se koristi za proizvodnju. Kakao i drvna industrija, a ne samo soja, dostižu proizvodnju koja bi mogla da igra veliku ulogu na svetskom tržištu", rekao je Sančez Lopez.
Obezbeđivanje tehničke podrške, praktičnih informacija i dostupnost tržišta su ključni, naglašava Sančez Lopez i dodaje da bi voleo da vidi da se, kako navodi, rezervno zemljište koje je još uveliko dostupno u latinskom delu Amerike, vrati u proizvodnju i efikasniju upotrebu jer zemlja ne daje svoj maksimum. Ohrabruje se dalja debata i međunarodna saradnja u iskorenjivanju siromaštva kako bi se zemlje suočile s izazovima današnjice.
Foto: depositphotos.com, @sunsinger
Tagovi
Latinska Amerika Rikardo Sančez Lopez Zero Hunger Porodična poljoprivredna gazdinstva Tržište Zemljište Proizvodnja hrane Poljoprivredne površine Drvna industrija Argentina Brazil Meksiko Konzervacijsko veće Očuvanje okoliša Održiva proizvod
Autorka
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uverenja ne čine vas boljom osobom. Delovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.