Pretraživanje tekstova
Veliki prostor u budućoj proizvodnji hrane u Latinskoj Americi otvoren je za mala i srednja poljoprivredna gazdinstva.
Latinska Amerika bi svojom proizvodnjom hrane mogla da bude hraniteljka sveta. To je, govoreći o ulozi poljoprivredne proizvodnje na svetskom nivou u Južnoj Americi, najavio Rikardo Sančez Lopez, direktor Održive svetske sigurnosti hrane pri Konzervacijskom veću Južne Amerike.
Sančez Lopez je naglasio značaj i ulogu brazilske proizvodnje hrane kao ključnog proizvođača prehrambenih zaliha koje će nahraniti svetsku populaciju i podržao Zero Hunger - inicijativu, čiji je cilj iskorenjivanje gladi i ekstremnog siromaštva u Brazilu. Ova inicijativa je nastala za vreme predsedništva Luisa Lule da Silve u 2003. godini i pokazala se izuzetno uspešnom. Sančez Lopez, koji je izabran za koordinatora Održive proizvodnje hrane u Latinskoj Americi, vidi veliki prostor za mala i srednja porodična poljoprivredna gazdinstva.
Snažne monokulture i jako stočarstvo, poljoprivredne su konstante ovog kraja, ali, sada je naglasak stavljen na male proizvođače. "Povećanje kapaciteta zemljišta, sigurnosti u proizvodnji hrane, zaštita biorazličitosti, to su izazovi koji su pred nama i mi se s njima za sada uspešno nosimo. Zbog širenja poljoprivrednih površina, dolazi do krčenja šuma i pretvaranja neplodnog zemljišta u plodno, a cilj je da poljoprivrednici i ustanove za očuvanje životne sredine rade zajedno. U Brazilu, Meksiku, Kolumbiji, pa i Argentini, sve više zemlje se koristi za proizvodnju. Kakao i drvna industrija, a ne samo soja, dostižu proizvodnju koja bi mogla da igra veliku ulogu na svetskom tržištu", rekao je Sančez Lopez.
Obezbeđivanje tehničke podrške, praktičnih informacija i dostupnost tržišta su ključni, naglašava Sančez Lopez i dodaje da bi voleo da vidi da se, kako navodi, rezervno zemljište koje je još uveliko dostupno u latinskom delu Amerike, vrati u proizvodnju i efikasniju upotrebu jer zemlja ne daje svoj maksimum. Ohrabruje se dalja debata i međunarodna saradnja u iskorenjivanju siromaštva kako bi se zemlje suočile s izazovima današnjice.
Foto: depositphotos.com, @sunsinger
Tagovi
Latinska Amerika Rikardo Sančez Lopez Zero Hunger Porodična poljoprivredna gazdinstva Tržište Zemljište Proizvodnja hrane Poljoprivredne površine Drvna industrija Argentina Brazil Meksiko Konzervacijsko veće Očuvanje okoliša Održiva proizvod
Autorka
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uverenja ne čine vas boljom osobom. Delovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.