Minimalnu penziju od 5.000 dinara prima oko 3.500 poljoprivrednika

Svaka treća žena u selu u Srbiji ima više od 65 godina, dok veći deo njih ne uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

O tome se govorilo na skupu povodom Međunarodnog dana žena sa sela, a ova tema pokrenula je debatu o tome kako te žene egzistiraju s obzirom na to da u tim godinama nisu u mogućnosti, da sa istom snagom obavljaju poslove na selu. Procena je da doprinose nisu uplaćivale ni 15 godina, koliko je potrebno kako bi se steklo pravo na penziju.

Položaj žena na selu: Nevidljiva radna snaga

Kakva je egzistencija poljoprivrednih penzionerki?

Na ovom skupu istaknuto je da oko 60 odsto sredovečnih i mladih žena radi na selu kao neformalna radna snaga. Manje od 20 odsto žena, navodi se, imaju svoja poljoprivredna gazdinstva. Pretpostavlja se, kako je navedeno, da za njihovu egzistenciju u starosti, ukoliko ne budu imale drugih prihoda, ima nade ako zemlju koju sada i ubuduće obrađuju prodaju ili daju nekom da je koristi u poljoprivredne svrhe.

Osim toga što često nemaju priliku da negde otputuju ili odu na odmor, imaju problema i kada je u pitanju bolovanje. Veći deo žena koje žive na selu i bave se poljoprivredom nema zdravstveno osiguranje zbog toga što, kako je rečeno na ovom skupu, nemaju finansijskih mogućnosti da ga plate.

Samo 34.556 poljoprivrednika izmirilo obaveze prema PIO

Opada broj poljoprivrednih penzionerki koje uplaćuju staž

Prema podacima PIO fonda, trenutno je 119.052 žene koje uplaćuju staž od 178.532 poljoprivredna penzionera. Međutim, ističu, broj poljoprivrednih penzionerki koje sebi uplaćuju doprinose opada iz godine u godinu.

"Do ispunjenja uslova za penziju ove žene uplaćuju doprinose po rešenju i zaduženju Poreske uprave," navode u PIO fondu.

Podaci ovog fonda pokazuju i da je u osmom mesecu ove godine minimalan iznos penzije primilo oko 3.500 poljoprivrednih penzionera.

"Statistika PIO fonda kaže da su u avgustu ove godine penziju od 5.000 dinara, koliki je minimalan iznos, primala 3.553 poljoprivrednika, dok svega njih 40 prima od 55.000 do 76.000 dinara," navode u PIO fondu.

Prosečan broj godina korišćenja starosne penzije žena poljoprivrednih penzionerki kojima je pravo prestalo zbog smrti iznosi 20 godina, a u slučaju korišćenja invalidske penzije 13 godina. Kada je u pitanju staž kod grupe poljoprivrednih penzionerki koje imaju pravo na starosnu penziju je 17, dok je po pitanju invalidske penzije 14 godina.

Poljoprivredna penzionerka sa najdužim stažom od 35 godina u primanju poljoprivredne penzije žena je koja je invalidsku poljoprivrednu penziju primila 1986. godine.

U Srbiji nema penzionera u poljoprivredi čija penzija iznosi više od 120.000 dinara. Broj poljoprivrednika koji uplaćuju doprinose i na taj način štede novac za treće doba smanjuje se, između ostalog, i zbog toga što ili ne dočekaju penziju ili ona bude toliko mala da im se ne isplati da uplaćuju doprinose, piše Politika.