"Isplata dodatnih 10.000 dinara poljoprivrednicima koji su ostvarili pravo na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji u 2024. godini privodi se kraju, a ukupno je za podsticaje po hektaru isplaćeno oko 50 milijardi dinara", naveo je Martinović
Poljoprivrednim proizvođačima u Srbiji je tokom ove godine na ime subvencija, računajući tu i IPARD program, isplaćeno skoro 92 milijarde dinara, rekao je ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović na današnjoj konferenciji za novinare. Govoreći o rezultatima rada Ministarstva poljoprivrede, naveo je da je u toku 2024. godine u okviru nacionalnih mera podsticaja, raspisan 21 javni poziv.
"Obrada zahteva za II kvartal premije za mleko je završena, dok je administrativna provera zahteva za III kvartal u toku. Svi poljoprivrednici koji su uredno podneli zahteve po ovom javnom pozivu biće isplaćeni u decembru, što čini oko 65 odsto zahteva, dok su ostali pozvani da svoje zahteve urede i dopune", rekao je Martnović, naglasivši da će do kraja godine svim poljoprivrednim proizvođačima koji su se prijavili na javni poziv za kvalitetne priplodne krave u aprilu 2024. godine biti isplaćeno dodatnih 100.000 dinara za krave prvotelke.
"Isplata dodatnih 10.000 dinara poljoprivrednicima koji su ostvarili pravo na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji u 2024. godini privodi se kraju, a ukupno je za podsticaje po hektaru isplaćeno oko 50 milijardi dinara."
Ministar je podvukao da poljoprivrednici tokom cele godine mogu da podnesu zahtev za refakciju akcize na gorivo kupljeno na svim pumpama u Srbiji, u iznosu od 50 dinara po litru. Od početka godine podneto je ukupno 326.859 zahteva za refakciju, od čega je doneto 311.181 rešenja i isplaćeno 216.171 zahteva u ukupnom iznosu od 2.978.778.250,00 dinara.
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju data je mogućnost da lice, koje je ostvarilo pravo na podsticaje za kvalitetne priplodne mlečne i tovne krave u 2024. godini, ostvari pravo i na isplatu dodatnog iznosa za kvalitetne priplodne prvotelke. Kada je reč o oblasti biljne proizvodnje, regresi za seme određeni su za sertifikovano seme i biće isplaćeni u 2025. godini u iznosu do 17.000 dinara po hektaru svim poljoprivrednim proizvođačima koji poseduju račun o kupovini sertifikovanog semena izdat u periodu od 1. avgusta 2024. godine do dana podnošenja zahteva.
Ministarstvo poljoprivrede: Država ispunjava obaveze, nema razloga za proteste
On je rekao da je Ministarstvo poljoprivrede poslalo Vladi na razmatranje i utvrđivanje Nacrt zakona o izmeni Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim se propisuje mogućnost da se poljoprivrednik upiše u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno upiše katastarsku parcelu, i po osnovu faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta na osnovu posebne izjave overene kod nadležnog organa.
"Nakon usvajanja ovog zakona, planirano je da Vlada donese posebnu uredbu kojom će se bliže propisati uslovi faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, kao i obrazac posebne izjave o faktičkom korišćenju poljoprivrednog zemljišta", rekao je ministar.
Martinović je rekao da će u 2025. godini biti podignuta visina podsticaja za kvalitetne, priplodne, mlečne i tovne krave sa dosadašnjih 40.000 dinara na iznos od 55.000 dinara po grlu.
Za poljoprivredu izdvojeno 149,5 milijardi dinara u budžetu za 2025.
Podsetio je na to da je Zakonom o budžetu za 2025. godinu za poljoprivredu opredeljeno rekordnih 138.52 mililijardi dinara, te da je, uz tu sumu, 11 milijardi dinara predviđeno za refakciju akciza za gorivo. To čini 7,5 odsto ukupnih prihoda budžeta za narednu godinu, a subvencije imaju najveće učešće, blizu 111,4 milijardi koje su namenjene za podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Govoreći o situaciji u vezi sa donetim rešenjima o utvrđivanju pasivnog statusa za pojedina poljoprivredna gazdinstva, Martinović je naglasio da su usvojene žalbe i poništena rešenja Uprave za agrarna plaćanja kojim su određeni pasivni statusi poljoprivrednim gazdinstvima čiji su nosioci Predrag Veljković, Zlatko Kokanović, Đoka Ćurčić, Petar Jevtić, Dušica Beodranski i Milan Pajić. Ti predmeti su vraćeni prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje.
On je pozvao i druge poljoprivrednike čijim su poljoprivrednim gazdinstvima određeni pasivni statusi da ulože žalbu na rešenje u propisanom roku, jer je to jedini način da se rešenja Uprave za agrarna plaćanja o utvrđivanju pasivnog statusa preispitaju. Martinović je naglasio da će po svim žalbama pristiglim u zakonskom roku biti odlučeno u najkraćem mogućem roku.
Izvori
Tagovi
Autorka