Pretraživanje tekstova
Radovan je napravio ognjište u kolibi sazidanoj 1936. njegovog pradede, i počeo da odgaja ovce. Sam obrađuje 10 hektara zemlje, a svaka parcela je besprekorno sređena.
U današnje vreme za mnoge je nezamislivo da se odreknu komfora savremenog doba, ipak ima onih koji žele da žive potpuno drugačijim životom, daleko od savremene tehnologije, gužve, radnog vremena. Takav život je izabrao Radovan Popović, koji ima 36 godina.
On je život u svom selu Vrbić u blizini Krupnja zamenio životom u planini, na imanju svog pradede, bez struje i bilo kakvih pomagala savremenog doba.
Ovaj hrabri momak, odlučio se na život na vrhu Miletine kose, na nadmorskoj visini 920 metara. Radovan je napravio ognjište u kolibi sazidanoj 1936. njegovog pradede, i počeo da odgaja ovce. Sam obrađuje 10 hektara zemlje, a svaka parcela je besprekorno sređena. Glavni motiv za Radovanovu odluku da živi u planini je bio zavet predaka "Da se zemlja ne zapusti i ne zaraste u korov".
Pre svoje velike odluke, Radovan je, kako kaže, radio u nekim firmama u Vojvodini, od jutra do mraka. Spavao je u hladnim sobama i čekao na isplatu zarađenog novca, i odlučio da krene težim putem.
"Dok su moji drugari krenuli nizvodno, iz sela ka gradu, tražeći lepši i lakši život, ja sam odlučio da krenem težim putem. Uzbrdo ka Vujičić vodama i kolibi svog pradede. Nisam se pokajao jer sad živim od svog rada i u svojoj slobodi", kaže Radovan.
U selo, kako prenosi portal Moja Loznica, nije silazio dve godine, a do Krupnja godišnje ode tri, četiri puta i to da bi kupio namernice za život i dopunio kredit za mobilni telefon koji mu je jedina komunikacija sa svetom. U okolini Radovanove kolibe bilo je još desetak u kojima su ranije od proleća do kasne jeseni boravili ljudi, ali sada nema nikoga. Glavno društvo su mu priroda, ptice, ovce, a više puta je sreo i vuka. Svakodnevno Radovan vodi brigu o 60 ovaca, jaganjaca sa zadovoljstvom.
Na vrhu Miletine kose našao je svoj mir. Jedino što mu nedostaje su struja i kupatilo koje bi mogao da sredi s obzirom na to da vode ima na izvorištu. Radovanov način života privukao je i umetnike, Dobrivoja i Danijelu Pantelić koji su snimili film o životu ovog momka.
Foto: Branislav Gavrilović
Tagovi
Radovan popović Vrbić Krupanj Vrh Miletina kosa Planina Ovce Parcela
Autorka
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede sa višegodišnjim iskustvom u novinarstvu. Zaljubljenik u poljoprivrednu tehniku.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.