Tradicionalni običaj međusobnog pomaganja, potisnula je mehanizacija ali u Glumču kod Požege, sačuvali su mobu i modernizovali. U pomoć pristižu komšije, te nema zime za pripremu hrane za stoku.
Veliki i teški sezonski poslovi u poljoprivredi nekada su mogli da se urade jedino mobama, a one su, bez obzira na posao, uvek bile dobrovoljne. Tradicionalni običaj međusobnog pomaganja, potisnula je mehanizacija ali o tradiciji, u Glumču kod Požege, sačuvali su je i modernizovali.
Za deset grla u domaćinstvu Mila Filipovića nema zime za hranu. Da pripreme silaže u pomoć su na mobu stigle i komšije.
"Potrebna je sloga, potrebno je da se poštuju starinski običaji. Tu je potreban i rad. Treba raditi da bi se imalo. Ako radiš imaš, ako ne radiš - nemaš," navodi Mile Filipović iz Glumča.
I Mile se odaziva na mobe kod komšija. Kaže to je tradicija, a stariji uče mlađe prednostima kolektivnog rada na dobrovoljnoj osnovi. Mićo Tešić iz Glumča kaže kako je kod njih u selu uvek tako, te da se organizuju i rade sve zajedno.
Stanoje Ristović navodi da se na mobi donosi sve - od drva, pa do kukuruza i pšenice, dok Radoje Nikolić dodaje da se zajedničkim snagama lako dođe do cilja.
Domaćin Mile vredne radnike nagradi bogatom trpezom. To je prilika da se povrati snaga, ispriča poneka anegdota ili šala. "Ne plaćam gorivo, a ni radnike jer su danas kod mene na mobu došle komšije", objašnjava Filipović. U polju, kažu, nisu potrebne međe ni ograde, jer se tačno zna dokle je čije. Složne komšije iz Glumča kažu, dok god bude ovakvih moba, živeće i sela u Srbiji, prenosi RTS.
Moba se kod Srba pojavljuje nakon raspada seoske zadruge, koja je u prošlosti bila najvažnija društvena institucija. U seoske zadruge je bio uključen veliki broj porodica, koje su veoma dobro funkcionisale u okviru zajednice. To znači da se brinulo da uvek bude dovoljno radnika za obavljanje svih vrsta poslova.
Međutim, tokom vremena broj članova u zadrugama se smanjivao, a u 19. veku one potpuno nestaju. To je uticalo na razvoj različitih običajno-pravnih institucija razmene rada među kojima je moba bila najvažnija.
Bez organizovanja mobe nisu se mogli obaviti žetva, zatim kosidba, orezivanje vinograda, branje kukuruza, kao i teški poslovi prevlačenja tereta i zidanje kuće.
Takva organizacija zajedničkog rada iako se zasnivala na dobrovoljnosti, bila je uslovljena i određenim etičkim normama. Proizašla iz praktičnih potreba pojedinca, ali i hrišćanskog odnosa prema bližnjem, moba je bila i jedna vrsta škole morala. Rad se davao i uzvraćao i uvek se znalo da onaj ko je pozvan da radi može da računa da će mu ta usluga biti uzvraćena.
U klasičnoj mobi jasno se znala uloga svakog učesnika, a podela rada je izvršena i po polu i po uzrastu. U takvim zajedničkim poduhvatima su učestvovala i deca, koja su pomagala oko manjih poslova, kao što je nošenje vode ili prenošenje lakšeg tereta, ali i najstariji članovi zajednice. Stari nisu mogli da rade teške poslove, ali su pomagali svojim savetima i predlozima.
Mobe su imale širu socijalnu ulogu, jer iako su se ljudi okupljali prvenstveno zbog rada, u takvim prilikama su se i družili, zabavljali uz pesmu i igru, tu su se mogli sresti momak i devojka, a organizovana su i razna nadmetanja, kao nadmetanje kosača.
Moba je bila veoma važna prilikom zidanja kuće. Naime, u prošlosti, kada se gradio stari tip kuće poznat kao dinarska brvnara ili bondručni tip kuće, koju je svaki domaćin podizao, sazivala se moba da bi se taj posao lakše i brže obavio, prenosi Telegraf.
Izvori
Tagovi
Autorka